Iransko Vijeće čuvara je sedmorici kandidata odobrio natjecanje na predsjedničkim izborima koji će biti održani 18. juna. Među njima je radikalni vođa pravosuđa Ebrahim Raisi.
S druge strane, diskvalificirani su neki od glavnih protukandidata, uključujući bivšeg predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, bivšeg predsjednika Parlamenta Alija Larijanija koji je umjereni konzervatrivac, kao i Eshaqa Jahangirija koji je saveznik sadašnjeg predsjednika Hassan Rouhanija.
Odluka koju je objavila državna televizija stavlja Raisija, koji je povezan s masovnim pogubljenjima 1988. godine, u dominantnu poziciju za predstojeće izbore, piše američki AP.
On je najpopularniji od sedmorice kandidata, jer je istraživanje javnog mnijenja prethodno pokazalo da je njegova antikorupcijska kampanja dobila široku podršku. Takođe se vjeruje da je miljenik iranskog 82-godišnjeg vrhovnog čelnika ajatolaha Alija Hamneija.
Raisi nadgleda pravosudni sustav u Iranu, državi u kojoj se izvrši veliki broj pogubljenja.
Poznat je slučaj masovnih pogubljenja 1988. koja su uslijedila na kraju dugog rata Irana s Irakom. Nakon što je tadašnji iranski vrhovni čelnik Ruhollah Homeini prihvatio prekid vatre uz posredovanje Ujedinjenih nacija, pripadnici grupe Mudžahedin-e-Khalq, koje je naoružao Sadam Hussein, upali su preko iranske granice u iznenadnom napadu.
Iran je na kraju zaustavio njihov napad, ali on je postavio pozornicu za lažna suđenja političkim zatvorenicima, militantima i drugima koja će postati poznata kao “komisije za smrt”. Tada je veliki broj ljudi poslat u smrt.
Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava procjenjuju da je pogubljeno čak 5.000 ljudi, dok iz Mudžahedini-e-Khalq tvrde da je riječ o 30.000 ljudi. Iran nikada nije u potpunosti priznao pogubljenja, očito izvršena po Homeinijevoj zapovijedi, iako neki tvrde da su neki drugi dužnosnici tada donosili odluke.
Raisi, tada zamjenik tužitelja u Teheranu, učestvovao je u nekim vijećima u zatvorima Evin i Gohardasht. Raisi nikada nije javno priznao svoju ulogu u smaknućima dok je vodio kampanju za predsjednika 2017. godine, piše AP. Nakon što je izgubio na izborima, Khamenei ga je imenovao za šefa pravosuđa 2019. godine.
(Klix)
