UPRKOS PANDEMIJI VIRUSA KORONA: Pozitivan poslovni rezultat privrede Područne privredne komore Banjaluka

Privreda sa područja koji zastupa Područna privredna komora Banjaluka imala je pozitivan poslovni rezultat tokom 2021. godine uprkos pandemiji virusa korona koja je stvorila probleme ekonomiji širom svijeta. I u ovoj godini nastaviće saradnju sa Vladom Republike Srpske i lokalnim zajednicama u još većem intenzitetu, kako bi unaprijedili poslovni ambijent.

„Možemo reći da su privrednici na neki način navikli da posluju sa pandemijom što se odražava kroz indekse njihovog poslovanja. Imamo dvocifrenu stopu rasta u gotovo svim oblastima, tako da je krajnji rezultat i rast BDP-a“, rekao je Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka u intervjuu za portal Banjaluka.net.

On je istakao da je najveći iznos pomoći koju je Vlada Republike Srpske obezbijedila za oporavak privrede bio usmjeren na ugostiteljstvo, hotelijerstvo i saobraćaj koji su najviše osjetili posljedice pandemije.

Područna privredna komora Banjaluka, koja je i najveća Komora u komorskom sistemu Republike Srpske ove godine obilježava 120 godina uspješnog rada.

S obzirom na to da smo na početku 2022. godine možemo se osvrnuti na godinu iza nas kada je u pitanju poslovanje Područne privredne komore Banjaluka. Pandemija virusa korona stvorila je probleme globalno. Koje djelatnosti u Srpskoj su pretrpjele najveću štetu, koliko će biti potrebno vremena da privreda stane na noge?

RAČIĆ: Danas već možemo analizirati 2021. godinu, koja je, što se tiče Područne privredne komore imala pozitivne trendove. Možemo reći da su privrednici na neki način navikli da posluju sa pandemijom što se odražava kroz indekse njihovog poslovanja. Imamo dvocifrenu stopu rasta u gotovo svim oblastima, tako da je krajnji rezultat i rast BDP-a. Na neki način vraćamo se na 2018. godinu za koju možemo reći da je imala dobre pokazatelje, s obzirom da je 2019. već imala određene probleme s obzirom na izvoz i pad tražnje na zapadnom tržištu. Pandemija je 2020. godine usporila, i u znatnoj mjeri ograničila poslovne aktivnosti.

Privrednici su pandemiju ozbiljno shvatili i pridržavali se svih mjera. Gotovo ni u jednoj kompaniji nije bilo nekog značajnijeg i većeg broja obolijevanja. Bilo je tu pojedinačnih slučajeva, ali ono što je interesantno je da su privrednici preduzeli sve mjere i da su ispoštovali preporuke koje je Institut za javno zdravstvo propisao. Sačuvano je zdravlje radnika, a na neki način i poslovanje u 2020. godini. U skladu s tim iskustvima i praksama u protekloj godini sve je samo još unaprijeđeno.

Najveće štete su imali turizam i ugostiteljstvo. Takođe, možemo reći da je djelatnost prevoza putnika, odnosno putničkog saobraćaja imala velike štete u  protekle dvije godine. Najveći iznos pomoći koju je Vlada Republike Srpske usmjerila ka oporavku privrede bio je usmjeren na ugostiteljstvo, hotelijerstvo i saobraćaj. Što se tiče naših mjera koje smo predlagali kao institucija koja zastupa njihove interese uglavnom smo tražili neka rješenja koja su realna i opšte prihvatljiva za sve. Turistički vaučeri, koji se i ove godine ponovo počinju izdavati bili su pun pogodak jer je na taj način sačuvan znatan broj hotelskih kapaciteta u Republici Srpskoj, pogotovo u opštinama koje su bile vezane za turizam. Banjski kapaciteti su takođe došli do izražaja.

U Područnoj privrednoj komori kraj poslovne godine obilježen je novogodišnjim prijemom za privrednike, institucije i medijske kuće, a uručene su i Plakete za 53 privredna društva. Koliko su ovakve manifestacije bitne za promociju domaće privrede?

RAČIĆ: Praktikujemo da svake godine organizujemo novogodišnji prijem na koji pozovemo naše članice, privrednike i predstavnike lokalnih i republičkih vlasti. Tom prilikom nagrađujemo privredne subjekte koji slave određene jubileje. Ove godine smo imali preko 50 privrednih subjekata koji su dobili određene nagrade. Mislim da je to dobra praksa, privrednici su zadovoljni. Trudimo se da promovišemo privredne subjekte kad god nam se ukaže prilika. To je jedan od osnovnih ciljeva. Nastavićemo s tom praksom i u 2022. godini kada ćemo takođe nagraditi sve one koji budu slavili neki jubilej. Ova godina je za nas posebno značajna jer Područna privredna komora slavi 120 godina uspješnog rada. Već u oktobru mjesecu imaćemo svečanu akademiju na kojoj ćemo predstaviti naš rad u proteklih 120 godina. Trenutno radimo na okupljanju stručnog tima koji bi izdao monografiju vezanu za protekli period.

Delegacija iz Bjelorusije posjetila je krajem decembra Područnu privrednu komoru, i to je samo jedna u nizu posjeta. Koliko inostrani investitori ulažu na području Republike Srpske i koliko je bitna saradnja sa zemljama regiona i svijeta kada je u pitanju povezivanje privrednika i privlačenje investicija? Sasvim sigurno su kvalitetna radna snaga i poreske olakšice prednost ulaganja u Republici Srpskoj za strane investitore.

RAČIĆ: Mi sa Bjelorusijom održavamo kontakte još od 2019. godine kada je ambasador Bjelorusije sa sjedištem u Budimpešti posjetio Republiku Srpsku. Tada smo dogovorili neke korake. Međutim, imali smo tu situaciju 2020. i 2021. godine kada je pandemija uzela maha, tako da smo prošle godine zahvaljujući našem učešću na Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu uspjeli da obnovimo kontakte sa ambasadorom Bjelorusije i odmah nakon toga uslijedila je posjeta njihove delegacije. Dogovorili smo određene privredne aktivnosti i očekujemo već krajem februara i početkom marta da jedna delegacija predstavnika vlasti i privrede posjeti Bjelorusiju gdje će se određeni dogovori konkretizovati.

Bjelorusija je izložena sankcijama Evropske Unije i SAD, a tim sankcijama su se pridružile i neke druge zemlje koje nisu članice EU, tako da oni sada imaju izražene potrebe za određenim prehrambrenim proizvodima. Mi trenutno radimo na kompletiranju ponude koju bi naša delegacija predstavila prilikom posjete toj zemlji. Radi se o velikoj zemlji i velikom tržištu. Mislim da tu ima prostora za ostvarivanje izvoza. Bitno je napomenuti da i mi iz Bjelorusije uvozimo dosta poljoprivredne mehanizacije kao što su gume za traktore, kamioni i ostalo.

Za nas je ne samo Bjelorusija, već svaka druga saradnja sa inostranim tržištima značajna. Ono što je praksa i tradicija našeg prostora da smo više okrenuti ka zapadnom tržištu, kao što su Italija, Austrija i Njemačka. Svakako ne bi bilo loše da se okrenemo i nekim drugim, manjim tržištima, poput Poljske, Rumunije, Bugarske. I tu se mora izvršiti  jedan, određen, da tako kažem, prodor naših kompanija.

Bitno je istaći da su sve kompanijama sa zapada koje su došle u Republiku Srpsku u početku išle sa nekim skromnim poslovnim planovima i ambicijama, ali da se to iz godine u godinu unapređivalo. Primjera radi, 2010. godine kada su neke kompanije došle u oblast Banjaluke, Dervente ili Prnjavora povećale su obim svog poslovanja i zaposlenosti dva ili tri puta.

Kroz učešće na mnogobrojnim sajmovima Područna privredna komora na najbolji mogući način promoviše našu privredu. Možete li nam reći koliki su privredni potencijali Srpske?

RAČIĆ: Svako promovisanje privredne aktivnosti za nas je dobro. Činjenica je da su naši privrednici uspjeli da naprave dobre poslovne rezultate na zapadno-evropskim tržištima, tako da danas imamo određene prehrambene proizvode koji su prisutni u najpoznatijim lancima u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj.

Naša metalna industrija je danas pouzdan dobavljač najpoznatijih automobilskih industrija sa zapada, Audija, BMW-a, Mercedesa i Volkswagena. Takođe komadi namještaja iz Republike Srpske su prisutni u svim trgovačkim centrima u Austriji, Italiji, Njemačkoj. U gotovo svim segmentima smo prisutni na zapadnom tržištu i svaka promocija naših proizvoda ili turističkih potencijala je dobra.

Svake godine imamo određene planove i sajmove koje praktikujemo da naši privrednici posjete. Ove godine prisustvovaćemo Sajmu turizma u Solunu, gdje smo prethodnih godina predstavili Trebinje, Banjaluku, Olimpijski centar Jahorina, Foču, rafting i sve ono po čemu je Republika Srpska poznata. Imamo veoma bogatu i kvalitetnu ponudu vinskih kapaciteta i ove godine ćemo se zajedno sa našim Udruženjem vinara predstaviti u Beogradu, Beču, Dizeldorfu i svim onim destinacijama za koje naši vinari ocijene da su za njih prihvatljive.

Područna Privredna Komora pokriva 21 lokalnu zajednicu. Koliko svojim djelovanjem utiče na kreiranje ekonomske politike u Srpskoj?

RAČIĆ: Mi smo najveća Komora u komorskom sistemu Republike Srpske. Pored toga što poslujemo već 120 godina, pokrivamo i najveći dio lokalnih zajednica. To je 18 opština i tri grada. Sa svim tim lokalnim zajednicama imamo dobru saradnju.

Trudimo se da im kroz direktnu komunikaciju s lokalnim zajednicama i posjete njima i njihovim privrednicima pomognemo da u što boljoj atmosferi prihvate određene strane investitore, a isto tako da pomognu domaćim investitorima i privrednicima kada imaju određene probleme.

Najveći problem im predstavlja nedostatak finansijskih sredstava kako bi u boljoj mjeri i većem kapacitetu pripremili određene lokacije koje su pogodne za investiranje. Naredni korak nam je da zajedno s lokalnim zajednicama vidimo koje imaju kapacitete da razviju slobodne zone. Zakon o formiranju slobodnih zona je donesen prošle godine. To poslovanje pruža niz benefita lokalnim zajednicama. Gradiška je tu otišla najdalje. Oni već uveliko rade na projektovanju i formiranju jedne savremene poslovne zone koja će sigurno biti jedna od najrazvijenijih u regionu.

U decembru je Vlada RS prihvatila zahtjev Područne privredne komore da se svim privrednicima cijena električne energije spusti na 53 evra po megavat času. Kakva je generalno saradnja sa Vladom Srpske?

RAČIĆ: Mi smo jedina instititucija koja je zakonom definisana da zastupa interese privrede. Iz godine u godinu nastojimo da to opravdamo. U ovom momentu se ne može donijeti ni jedan zakon koji se tiče privrede, a da Privredna komora nije dala svoje mišljenje ili da nije u značajnijoj mjeri učestvovala u kreiranju takvih zakonskih rješenja. U proteklom periodu smo uspjeli nametnuti temu poreskog rasterećenja i parafiskalnog rasterećenja privrede, tako da je u ovom trenutku formirana jedna radna grupa koja analizira sva definisana parafiskalna opterećenja privrede kojih ima preko 350. S druge strane, uspjeli smo da nametnemo Vladi  Srpske kao jedno od ključnih pitanja fiskalno rasterećenje tako da je krajem prošle godine kada su donešeni akti o budžetu i programu ekonomskih reformi, prihvaćen naš prijedlog da se smanji poreska stopa kojom je za 1,8 % privreda rasterećena.

Mi ćemo i u narednim našim aktivnostima nastojati da nastavimo te prakse komunikacije sa Vladom, da održavamo permanentne sastanke i razgovore i da sve ono što smatramo da je neophodno za rasterećenje privrede bude na vrhu prioriteta Vlade Srpske. Uspjeli smo, možda ste i primijetili, krajem prošle godine da zastupamo interese naših članica vezano za poskupljenje električne energije. Svjesni smo da je pitanje energije jedno od najznačajnijih pitanja. Vidimo da su na svjetskom tržištu cijene počele da divljaju i da su dostigle nivoe koje ranijih godina nismo mogli ni da sanjamo i po pitanju gasa i po pitanju električne energije. Brojni su za to razlozi, i geostrateška prepucavanja između određenih centara su evidentna. Uspjeli smo da na neki način, koliko – toliko, u pregovorima sa Elektroprivredom, koji su bili jako teški i mučni, uspijemo zaštitititi interese naših članica.

Ono što je najznačajnije je da smo uspjeli stvoriti iste uslove za kompletnu poslovnu zajednicu. Imali smo od strane Elektroprivrede propisane tarifne grupe gdje su određene djelatnosti bile izdvojene kao posebne djelatnosti i kojima je Elektroprivreda odredila poskupljenje od gotovo 100%. Tu se radilo o trgovačkim lancima, hotelijerima i ugostiteljima što je bilo neprihvatljivo s obzirom na poslovnu godinu. Uspjeli smo kroz razgovore cijenu spustiti na nivo ostale privrede, tako da kompletna privreda u Republici Srpskoj u ovom momentu ima cijenu od 53 evra koja je i u ovom slučaju znatno viša nego što je bila 2021. godine. Činjenica je da je i dalje mnogo niža nego što je u Federaciji BIH, Srbiji ili Hrvatskoj.

Ostalo nam je da zajedno sa Vladom Republike Srpske pokušamo da nametnemo na dnevni red retrostruktuiranje javnih preduzeća jer nam je stalo da kompletna javna privreda i javna preduzeća budu u funkciji razvoja privrede.

U toku januara bio je aktuelan Javni poziv u sklopu projekta EU for biznis rikoveri (EU4Business Recovery). Takođe u okviru projekta EU4Agri obezbijeđeno je 6 miliona KM podrške primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Koliki je značaj ovakvih projekata s obzirom na trenutnu situaciju i probleme koje je stvorila korona kriza?

RAČIĆ: Imamo bogato iskustvo vezano za saradnju sa Evropskim partnerima i u implementaciji projekata koji se finansiraju iz pristupnih fondova ali i iz nekih drugih međunarodnih fondova. Veliki broj privrednika uključuje se svake godine u konkurisanje za takve projekte. U ovom trenutku imamo nekoliko aktivnih projekata. Pored projekta „Eufor Bussiness“ tu su i projekti koji su vezani za digitalizaciju, ali i oni koji se tiču drvne i metalske industrije.

Svakako su znatna finansijska sredstva kroz projekte koje je ralizovala Privredna komora preusmjerena u privredu zahvaljujući kojim su brojni privrednici dobili dio opreme koji im je u tom momentu bio neophodan ili su zajedno sa tim projektima i svojim vlastitim sredstvima išli u neke značajnije investicije i nabavke. Pored ovih „direktnih“ projekata postoji dosta konsultantskih usluga vezanih za izradu određenih biznis planova, marketing planova, pa i dizajn samih proizvoda.

Nažalost, situacija u kojoj se nalazi naša država nije takva da možemo biti zadovoljni sa iznosom sredstava i pristupom koji možemo imati prema tim fondovima, ali ono što nam je na raspolaganju nastojimo maksimalno iskoristiti.

Kakvi su planovi za Područnu Privrednu Komoru u 2022. godini, šta je neophodno da se uradi kako bi se unaprijedilo okruženje i zakonska regulativa koja bi išla u prilog privrednicima?

RAČIĆ: Planovi su nam, kao što sam rekao, da se predstavimo na nekoliko Međunarodnih sajmova. Kada je u pitanju direktna komunikacija sa Vladom Srpske i lokalnim zajednicama nastavićemo istim, a možda i većim intenzitetom pregovore vezane za unapređenje poslovnog ambijenta naših članica.

Ove godine ćemo imati značajno učešće na „Jahorina ekonomskom forumu“ koji će se održati 27. i 28. aprila. Mogu slobodno reći da vlada veliki interes od kompanija iz Republike Srpske, ali i iz inostranstva. Očekujemo podršku Vlade Republike Srpske i Savjeta ministara. Narednih dana ćemo imati razgovore sa predstavnicima Vlade i kabinetom predsjednice Željke Cvijanović vezano za podršku „Jahorina ekonomskom forumu“. Razmatraćemo aktuelne teme vezane za poslovanje naših kompanija u okviru kovida. Nametnućemo i pitanje digitalizacije kao nešto što nam slijedi i što je na neki način poslovanje u okviru korone dodatno pospješilo i podstaklo. Nezaobilazne temu su i tranzicija energetskog sektora, značaj projekta Otvoreni Balkan za našu privredu, konkurentnosti naše privrede i druga aktuelna pitanja. Svakako je tu i pitanje radne snage koje treba da bude u vrhu svih institucija. Pored odliva radne snage iz Srpske imamo i neusklađenost naših programa i potreba privrede. Komora nastoji da promoviše projekat dualnog obrazovanja gdje smo u toku protekle godine već uspjeli da obučimo dvije grupe mentora iz firmi koje su osposobljene da učenicima koji bi bili na praksi u tim firmama pored  stručnih znanja prenesu i jedan određen nivo pedagoških vještina.

Privrednici će na Ekonomskom forumu imati šansu da sa premijerom Radovanom Viškovićem razgovaraju o temama koje su bitne za njihovo poslovanje. U narednom periodu planiramo zajedno sa institucijama raditi na predstavljanju tog programa i nadam se da ćemo uspjeti, te da će epidemiološke mjere biti takve da ćemo moći održati forum u obimu u kojem smo planirali.

(Bojana Kelečević, Aldijana Mirković)