Vidović: Vlada će pomoći najugroženijim građanima u Srpskoj

– Nova banka i Sberbank su vrlo likvidne i te dvije banke zasigurno sada čine najjači konzorcij banaka u BiH. Deponenti i svi klijenti koji tu imaju sredstva nemaju razloga za strah i brigu, jer rukovodstvo banke poručuje da imaju 500 miliona KM iznad rezerve, što znači da u svakom momentu mogu isplatiti komplet depozite, rekla je Zora Vidović, ministar finansija u Vladi Republike Srpske gostujući u emisiji “Oči u oči-objektivno”, koju realizuje portal Banjaluka.net u saradnji sa Elta TV.

Vidovićeva je istakla da ni u jednom momentu nije trebalo sumnjati da će se depoziti isplatiti, jer bi u slučaju da kupac nije pronađen država stala iza banke. Dodaje da u Sberbanci trenutno nije ugroženo niti jedno radno mjesto, te da za to postoji garancija novog rukovodstva.

“Moram reći da smo vrlo uspješno prevazišli tu situaciju i da je Sberbanku, koja je inače bila vrlo likvidna banka, kupila naša Nova banka, najveća banka u Republici Srpskoj, a treća po veličini u BiH. Vrlo je likvidna, ima mnogo sredstava iznad rezerve, tako da svim klijentima bivše Sberbanke mogu poručiti da nema potrebe za bilo kakvim strahom, da su njihovi depoziti sigurni i da nema potrebe da stoje u redovima i čekaju svoje depozite. Mogu ih podići, nije nikakav problem, ali zaista nema potrebe, jer ove dvije banke sada su najjače u BiH”, poručila je Vidovićeva.

Vidovićeva naglašava da je bila neophodna brza reakcija nadležnih, jer kada ljudi počnu dizati depozite banka može za tri do četiri dana apsolutno da propadne.

“Zbog toga i jesmo morali brzo da reagujemo. Prije svega Agencija za bankarstvo, čiji i jeste posao po zakonu, vrlo brzo je reagovala i profesionalno odradila svoj posao. Mi smo, kao Vlada, prvi se prijavili kao kupci iz razloga da zaštitimo građane, depozite i fizičkih i pravnih lica. Zasigurno, da se nije pojavio drugi kupac i bismo to kupili i organizovali isplatu svih depozita, a u nekom narednom periodu opredjeljivali se da li će to biti državna banka ili će se naći naredni kupac. U međuvremenu su se pojavili vrlo kvalitetni  kupci i to smo uspješno realizovali”, dodaje Vidovićeva.

Inflacija

Vidovićeva je poručila da se trenutno suočavamo sa jednom od najvećih inflacija poslije rata, a da je ona proizvedena ratnim dešavanjima, ali i rastom cijena energenata.

Dodaje da ne postoje instrumenti kojima bi se uticalo na inflaciju, na način da se ona smanji, ali da se može uticati određenim mjerama da se pomogne stanovništvu.

“Vlada je donijela odluku da u prvoj interventnoj nabavci od 15 miliona KM obezbijede osnovne životne namirnice, odnosno da ih uplatimo kod proizvođača i da oni stoje kao rezerva u slučaju da budu potrebe. Isto tako diktiraćemo cijenu te pšenice koju smo kupili, i proizvodiće se brašno po toj cijeni kojoj smo nabavili. Po tom osnovu, uticaćemo na cijenu brašna. Takođe, nabavili smo određenu količinu nafte i naftnih derivata. Tu nije kraj nabavkama, tako da ćemo stalno u zalihama imati određene količine roba, ukoliko dođe do nestašice. Smatramo da neće doći do nestašice hrane, a od svjetskih sankcija zavisi hoće li doći do nestašice nafte”, kazala je Vidovićeva.

Naglašava  da je Republika Srpska uputila prijedlog da se smanje ili ukinu akcize na gorivo, ali da dogovor još nije postignut.

“Mi se tu moramo dogovoriti na nivou BiH. Mi iz Republike Srpske smo takođe uputili u Parlamentarnu skupštinu prijedlog o izmjeni Zakona o PDV, da se smanji PDV na osnovne životne namirnice, što bi i smanjilo njihovu cijenu, da postojeća stopa od 17 odsto ostane na sve ostale proizvode, a da se luksuz poveća na 22 odsto. Time budžeti ne bi izgubili na prihodima, a pomoglo bi se građanima koja imaju niža primanja, da se prehrambeni proizvodi nabave po manjim cijenama”, dodaje Vidovićeva.

Vidovićeva je naglasila da tržišna inspekcija treba da prati i sankcioniše stanja kod određenih naftnih distributera, s obzirom da kada dođe do poskupljenja, zaliha ima i ona bi trebalo da ide po nižoj cijeni, ali odmah se povećava cijena i za tu zalihu.

Vidovićeva smatra da nema potrebe da građani kupuju zalihe, jer, kako kaže, nismo područje koje je izloženo ratu, niti ćemo biti.

“Mislim da mi na Balkanu ne bismo trebali da kupujemo tolike zalihe, jer mislim da tu neće nedostajati hrane. Mi nemamo klasične robne rezerve, jer nemamo skladište, ali mi zakupimo kod određenog proizvođača i ona tu stoji. Tako isto i sa ostalim proizvodima. Bez obzira što nemamo klasične robne rezerve, uvijek možemo da imamo rezerve koje su skladištene kod određenih proizvođača gdje i kupujemo taj proizvod”, kazala je Vidovićeva.

Povećanje plata u Srpskoj

Vidovićeva je istakla da je u proteklom periodu došlo do rasta plata, po dva osnova. Da li će doći do nove korekcije plata u skorijem periodu nije poznato, ali ističe da će se stanovništvu koje imaju niža primanja sigurno pomoći.

“S obzirom da rastu cijene, biće više priliva od PDV i najveći dio od tog povećanja usmjeravaćemo da pomognemo stanovništvu koje ima manja primanja i koje će biti ugroženo ovom inflacijom. Plate su povećane po dva osnova. Prvo, jer se smanjujući porez na dohodak i ta sredstva direktno usmjeravajući radnicima, ne poslodavcu, Vlada odrekla 54 miliona KM poreza iz budžeta da bi svakom radniku u Republici Srpskoj prosječno bila povećana plata 16 KM mjesečno. Za 280 hiljada radnika, to je značajna cifra za budžet. Drugi dio povećanja, Vlada je za svoje budžetske korisnike, gdje ona poslodavac povećala platu za niže plate pet odsto i za ove više, preko 1000 KM tri odsto”, kazala je Vidovićeva i dodala:

“Moramo pomoći stanovništvu koja imaju niža primanja, a to su penzioneri gdje će sigurno biti davanja, jednokratna ili na koji način dogovorimo. Isto tako, i boračkim kategorijama koje su ugrožene. Mi smo već donijeli odluku za onih 10.000 boraca koji su u oktobru dobili pravo na mjesečni dodatak, a do sada ih nisu imali. To su borci do 60 godina koji su nezaposleni, Vlada je donijela odluku da svakom od njih da jednokratnu naknadu od 100 KM. Takvih slučajeva će sigurno biti još do kraja godine”, rekla je Vidovićeva.

Ministar finansija Republike Srpske dalje navodi da novi talas poskupljenja i rast cijena zavisi od svjetskih kretanja.

“Nažalost, ne zavisi od ekonomije, koliko od politike. Koliko će još trajati ratni sukobi, kako će cirkulisati promet roba i energenata. Inflacija je počela i prije rata, a poslije korone prekinuti su lanci snabdijevanja. Proizvodnja je iz Evrope komplet iseljena u Aziju, a kada je korona nastupila prekinuto je snabdijevanje i sve su te robe poskupjele jer ih treba dovesti. Sada se ta proizvodnja vraća u Evropu. To je veliki uzrok što je došlo do inflacije, poskupili su energenti, prevoz  i dokle će to trajati je teško prognozirati, ali zasigurno dok rat traje i to će trajati”, poručila je Vidovićeva.

Osnivanje Uprave za indirektno oporezivanje Republike Srpske

Vidovićeva je poručila da rukovodstvo Republike Srpske ne odustaje od vraćanja nadležnosti, te dodaje da to ne može realizovati za mjesec ili dva, ali da će se dugoročno sigurno uraditi.

U tom smislu komentarisala je i mogućnost osnivanja Uprave za indirektno oporezivanje Republike Srpske.

“Nismo zadovoljni raspodjelom i nemamo svoj suverenitet nad tim indirektnim porezom. Mi i sada kada bismo htjeli da smanjimo tu stopu na hranu, povećamo na luksuz, mi to ne možemo uraditi dok ne dogovorimo na nivou BiH. To nas ograničava, da nama to nije instrument sa kojim mi možemo da reagujemo, a indirektni porezi su dobar instrument i alat sa kojim možete da brzo regujete i u povećanju i u smanjenju cijene, a nisam optimistična da će se to dogovoriti na nivou BiH”, dodaje Vidovićeva.

Ističe da ne postoje veće primjedbe na UIO BiH, ali da u Republici Srpskoj nisu zadovoljni raspodjelom.

“Mi nemamo neke velike primjedbe na UIO. Oni prikupljaju porez i to nije sporno, međutim u tom zakonu koji je usvojen, ja sam bila poslanik u NS RS kada je taj zakon usvojen i taj zakon koji je nama prezentovan nije ni blizu onog koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini. Mi imamo primjedbu na raspodjelu prihoda. Nama je u NS RS rečeno da se automatski vrši pražnjenje, znači ono što ide u Srpsku čim taj poreski obveznik plati Republika Srpska dobija svoja sredstva i tako i Federacija. To smo mi tražili tada u NS RS, tražili smo i da niko nema prioritet, da kako se puni da se i po tom procentu i prazni. Međutim, to ništa nije ispoštovano”, dodaje Vidovićeva.

Ističe da u raspodjeli sredstava budžet BiH ima prioritet, on se puni 100 odsto, bez obzira koliko se naplaćuje PDV-a, a ono što ostane dijeli se na entitete.

“Druga stvar, ne vrši se automatski pražnjenje, nego svakog tromjesječja uprava obračunava i prema podjeli utvrđuje procente. Ti procenti ne mogu uvijek biti tačni, zavisi kako se prijave podnose, ali problem je što je godinama bio slučaj da nama Federacija godinama duguje jer u Upravno odboru UIO su tri ministra finansija i po jedan stručnjak iz svakog nivoa i ako jedan ministar ne glasa za taj koeficijent, to ne može proći. Bilo je perioda kada je nama Federacija dugovala i po 100 miliona KM. Godinama je to bilo neusaglašeno, i mi smo nekako uspjeli da to završimo, u 2020. godini smo izvršili usaglašavanje i Srpska je tada dobila 50 miliona KM razike, koja je bila neusaglašena”, istakla je Vidovićeva.

Likvidnost budžeta

Budžet Republike Srpske je vrlo likvidan i apsolutno je netačno da se puni novim zaduživanjima. Ne kasnimo sa izmirenjem naših obaveza, niti ćemo kasniti u buduće, poručuje Vidovićeva.

“Mi smo se nešto više zadužili u koroni, ali nismo probili limit koji je zakonom određen. Mnoge zemlje su taj limit prešle, jer nisu gledali na limit, nego da spasu ljude. Mi smo uspjeli da održimo naš zdravstveni sistem, da ni jedan čovjek ne bude na ulici, nema kreveta da se liječi i slično. Naš trenutni dug je 42,8 odsto, a po zakonu može biti maksimalno 55 odsto, sad imamo 5 milijardi i 86 miliona KM javnog duga, a ako se sabere ukupan dug svih u Republici Srpskoj on je 6 milijardi i 150 miliona KM ili 51, 8 odsto, a maksimalno može biti 60 odsto. Mi nismo ni blizu tog maksimuma, iako smo prebrodili koronu i u ovoj godini imamo zaduženje tačno toliko koliko vraćamo, znači dug neće porasti, nego će biti manji jer je dosta visok rast BDP u prošloj godini, procijenjuje se da će biti 6,2 odsto. Taj naš dug će zasigurno pasti u ovoj godini”, zaključuje Vidovićeva.

(Banjaluka.net)