Predsjednici Vlada Republike Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić dogovorili su da sljedeći mjesec, u maju, bude održana zajednička sjednica Vlade, rekao je za Banjaluka.net predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.
“Mi smo ove godine domaćini a sjednica će biti održana u našem administrativnom centru u Istočnom Sarajevu. Dogovoreno je da ih u budućnosti održavamo i u drugim gradovima Republike Srpske a ne samo u Banjaluci i na taj način pošaljemo poruku našim građanima da vodimo računa o ravnomjernom razvoju Republike Srpske od Trebinja do Novog Grada”, rekao je Višković naglašavajući da je u četvrtak prvi put bila najveća zvanična posjeta iz Srbije Republici Srpskoj.
“Taj dan u Republici Srpskoj, odnosno Banjaluci, boravili su predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić i predsjednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić. Samo kad taj momenat
uzmete onda je dovoljno da se pokaže koji su to odnosi i kakvo je to poštovanje i koja je to podrška Republici Srpskoj u smislu da uvijek možemo da računamo, ako dođete da kažem ne daj Bože u nekakvu situaciju, da imamo nekoga kome se možemo obratiti”, kaže Višković.
Projekti sa Srbijom
Premijer Višković kaže da su ekonomski pokazatelji u Republici Srpskoj veoma dobri, što se može zvanično provjeriti, da je naš pad bruto domaćeg proizvoda najmanji u regiji i okruženja odmah poslije Srbije.
“Srbija ima pad 0,9 % a Republika Srpska ima pad 2,8%. I to je nešto što se cijeni i pokazuje da li ste nešto dobro uradili. Ti pokazatelji ne mogu da dođu sami i oni su odraz nečijeg rada ili ne rada. Da sam u pravu pokazuje i govori pokazatelj Srbije koja je u ovom momentu lider u ekonomskom i zdravstvenom djelu po pitanju vakcinacije, nabavke vakcina i medicinske opreme. Puno su lošiji pokazatelji Makedonije, Albanije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Federacije kao entiteta”, kaže Višković naglašavajući da Republika Srpska koristi ono što nam je Dejtonski sporazum omogućio a to su specijalne i paralelne veze.
“Sada se krećemo i u pravcu ekonomskog povezivanja i saradnje. Pred nama su značajni infrastrukturni projektu koji će sigurno u narednom periodu značajno poboljšati ekonomski položaj Republike Srpske i naš bruto domaći proizvod. Za izgradnju dionice auto puta od Rače prema Bijeljini Srbija investira od 136 miliona eura, za 17 kilometara, daje 100 miliona eura. To je predsjednik Vučić na sastanku potvrdio. Energetski projekat o kome se priča više od 50 godina, a nije se nikada ništa uradilo, to je Gornja Drina ili kako mi to kažemo Buk bijela, gdje ćemo sigurno u skorije vrijeme postaviti kamen temeljac i krenuti sa gradnjom. Ovaj energetski projekat je možda jedan od najboljih energetskih projekata na Balkanu pa možda i u Evropi.
Aerodrom u Trebinju je investicija od skoro 100 miliona eura gdje će Republika Srpska jednim dijelom učestvovati sa pristupnim putevima, saobraćajnicama, odnosno infrastrukturom. Smatramo da je to značajna investicija za Hercegovinu koja će sigurno u budućnosti omogućiti brži ekonomski razvoj tog dijela Republike Srpske. U zaleđu je crnogorsko primorje i Dubrovnik. A i Trebinje je značajna turistička destinacija i mi imamo šta ponuditi u tom dijelu Republike Srpske.
Takođe, prije mjesec dana je potpisan sporazum za gasifikaciji Republike Srpske između našeg preduzeća „Gas-Res“ iz Banja Luke i „Srbija-Gas“ iz Novog Sada. Predviđena je nova konekcija u Novom Selu kod Bogatića, Pavlović mosta na našoj stran je i ulazak u Bijeljinu i na tome se dalje prave određene aktivnosti” rekao je Višković naglašavajući da se to prijateljstvo i saradnja sa Srbijom vidjela i oko isporuke vakcina.
“U proteklih nekoliko dana kada smo došli u poziciju da ne ide isporuka vakcina onako kako smo planirali nama je Srbija uputila 10 hiljada doza vakcina a u narednih dana će doći još 10 hiljada doza i time smo omogućili da se vakcinacija nastavi bez zastoja i prekida. To je to prijateljstvo, to su te veze kada imate jake, moćne prijatelje koji vam se u datom momentu mogu naći i priskočiti u pomoć. Mi se ponosimo što je Srbija u svakom pogledu u posljednje vrijeme napredovala”, kaže premijer Višković dodavši da je predsjednik Vučić nekoliko puta ponovio da Srbija ima volju, želju i
obavezu da pomogne Republici Srpskoj i srpskom narodu koji živi na prostoru Bosne i Hercegovine.
“To je jasno rečeno kao i da će Srbija pomoći lokalnim zajednicama ne samo u Republici Srpskoj već i u Federaciji gdje žive Srbi. Rečeno je takođe da postoji incijativa da se pomogne i nekoj lokalnoj zajednici gdje je većinsko stanovništvo bošnjačko ali nema zahtjeva sa druge strane. Zašto se to dešava, ne bih u te stvari ulazio, ali mislim da je to greška. Što se tiče Vlade Republike Srpske mi ćemo svaku dobronamjernu pomoć iz bilo kojeg dijela Evrope i svijeta vrlo rado prihvatiti. Nećemo doći u poziciju da bilo koga molimo, prihvatićemo dobronamjerne ponude i mi ćemo to znati cijeniti”, kaže Radovan Višković.
U Srpsku stižu veće količine vakcina
Govoreći o procesu vakcinacije premijer Radovan Višković je podsjetio da je još u avgustu prošle godine, kada se pojavila priča da je Ruska Federacija preko svog instituta na neki način proizvela vakcinu protiv korona virusa, da je on lično kao predsjednik Vlade tada uputio pismo Ruskoj Federaciji da im kao Republika Srpska čestitamo na tom uspjehu i da im kažu da onog momenta kada njihova vakcina bude ispitana i spremna da ide u prodaju, da će Republika Srpska ići u kupovinu tih vakcina.
“Već u septembru smo počeli pregovore sa fondom preko koga ide i raspored i prodaja vakcina ‘Sputnik V’ i te procedure oko dokumentacije i saglasnosti su trajale nekoliko mjeseci. Kompanija iz Republike Srpske, koja se bavi uvozom i distribucijom medicinsko materijala, lijekova i opreme ‘Krajina Group’ sa Ruskim fondom potpisala je ugovor 26. januara ove godine. U tom ugovoru je navedeno da Republika Srpska uzima i plaća 400.000 doza ruske vakcine, komponente 1 i 2, što je za 200.000 građana i da je rok isporuke šest mjeseci. Ono što je napisano u ugovoru da će ta dinamika isporuke ići sukcesivno i da ćemo već u februaru dobiti određene količine, pa u martu i u aprilu. Međutim nije se baš tako u stvarnosti dešavalo. Do sada smo dobili 47.000 doza što je potreba za 23.000 stanovnika iako je bilo obećanje da do ovog perioda dobijemo 100.000 doza.
Ono što je mene i nas u Republici Srpskoj zabrinulo što skoro posljednje četiri sedmice nije bilo isporuke od strane ruskih proizvođača. Kako bi se proces vakcinacije odvijao po planu ja sam 14. aprila ove godine uputio dopis potpredsjednici Vlade Ruske Federacije Tatjani Golikovoj i ona je odmah nakon par dna odgovorila i obaviješteni smo da je veću četvrtak prema Republici Srpskoj krenulo 20 hiljada doza komponente 1 i da se u tom kontigentu nalazi i 1.300 doza komponente 2, one koje su nažalost nemarnošću nekih ljudi propale u Domu zdravlja Prijedor”, detaljno objašnjava Višković naglašavajući da želi te informacije podijeliti sa građanima a ujedno se zahvaliti i ambasadi Ruske Federacije u BiH i Vladi Ruske Federacije koja su veoma brzo reagovale na dopis koji je otišao iz Vlade Republike Srpske.
“Mi očekujemo da već danas ili sutra da dođe ta količina vakcina. U međuvremenu smo aktivno vodili razgovore sa kineskom kompanijom ‘Sinofarm’ za nabavku njihovih vakcina. Kako ta kompanija gradi našu bolnicu u Doboju, iskoristili smo i te veze. Prije par dana na Republičkom štabu donijeli smo odluku i uplatili 7,1 miliona KM za nabavku 160.000 doza kineske vakcine ‘Sinofarm’, što je dovoljna doza za 80.000 građana za vakcinaciju i revakcinaciju. Očekujemo vrlo brzo da nam dođe i ta količina vakcina iz Kine. U proteklih dvadesetak dana došle i prve vakcine iz sistema Kovaksa, Fajzera i Astra Zeneke i Republika Srpska je dobila oko 15.000 vakcina”, kaže Višković naglašavajući ponovo da Republika Srpska izuzetno cijeni što je Srbija omogućila da se naši građani mogu vakcinisati u Srbiji i da je procjena je da su desetine hiljada ljudi iskoristile tu mogućnost.
“Proces vakcinacije u Republici Srpskoj ne ide baš onim planom koji smo mi željeli ali se odvija bez zastoja i tako će biti u narednom periodu. Dolaskom 25.000 doza komponente 1 ruske vakcine, dolaskom kineskih vakcina i daljom isporukom vakcina iz sistema Kovaksa odgovorno tvrdim da ćemo u narednim danima biti u poziciji da ubrzamo proces vakcinacije jer je to jedini način, da pored ovih mjera koje imamo, da se izborimo sa korona virusom. Republika Srpska je obezbijedila za svoje građane u ovom momentu 1.200.000 doza vakcina koje su ugovorene i plaćene. One nisu nažalost još došle, ali se nadamo da će proces isporuke značajno ići brže nego do sada. Mi imamo za 600.000 stanovnika obezbijeđene vakcine, što je za više od 50 % stanovništva Republike Srpske.
Vakcine u Republici Srpskoj su dobrovoljne i besplatne a budžet obezbjeđuje ogromna sredstva za ovu namjenu. Republika Srpska je do sada uplatila preko 30 miliona KM za nabavku vakcina. Ovu informaciju želim da podijelim sa našim građanima.
Još čekamo da nam se javi ‘Fajzer’ za 200.000 doza i ‘Moderna’ za 200.000 doza. Poslali smo preko naše ambasade u Americi upit da nam dostave ponudu, a mi ćemo ići i mimo sistema Kovaksa da narednom periodu za naše građane obezbijedimo i te vakcine. Sretni smo što ‘Torlak’ u Srbiji počinje proizvodnju i punjenje vakcina ‘Sputnjik V’ i očekujemo da ćemo kao prvi komšija brže doći do same vakcine jer su troškovi transporta iz Moskve i iz Beograda neuporedivi”, kaže premijer Višković podsjećajući da je Republika Srpska još septembru prošle godine, uvažavajući ustavno uređenje BiH, ušla u sistem Kovaks i ispunila svoje obaveze prije Federacije.
“Međutim, prve isporuke su bile tek u martu a očekujemo naredne doze do kraja aprila. To sve ide preko Ministarstva civilnih poslova BiH pa nemamo direktnih informacija, a Republika Srpska u pravilu dobija 40% a Federacija i Brčko ostalo kako stižu vakcine. Nismo gubili vrijeme i samostalno smo krenuli u nabavku vakcina i medicinske opreme. I sada smo spremni ako neko u okruženju ko ima vakcine a nema interesovanja njihovih građana za vakcinisanje, a pošto vakcine imaju rokove trajanja, da preuzmemo te vakcine a kada mi dobijemo svoje da ih uredno vratimo. Lično svaki dan više od par sati posvećen sam rješavanju problema oko vakcina.
Pozivam i sve one koji nas kritikuju ako su u mogućnosti da obezbijede vakcine da će Republika Srpska to pozdraviti i kupiti vakcine ali ne špekulativno već tržišno. U ovom poslu pojavljuje se i dosta špekulanata ali Republika Srpska neće ulaziti u takve poslove i do sada smo radili sve u skladu sa procedurama i preko zvaničnih institucija”, zaključuje premijer Višković.
Izlaskom na Londonsku berzu Srpska je napravila dobar posao
Premijer Radovan Višković govoreći o emitovanju euroobveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi je rekao da su neki tu informaciju dočekali na nož, da je to dužničko ropstvo ali da to pričaju ljudi koji za koje ne zna da li su kvalifikovani da na tu temu i pričaju.
“Kada se konsultujete sa stručnjacima, ljudima koji su u tome čitav život, oni kažu da je za Republika Srpska napravila istorijski iskorak i da se kao entitet u BiH našla na Londonskoj berzi. To za mnoge ljudi znači nešto nevjerovatno da se sa našom euroobveznicom može trgovati i na evropskom i na američkom tržištu kapitala. U taj proces interosovanja za obveznice Republike Srpske se uključilo preko 54 klijenta širom svijeta, onih koji znaju šta to znači iz sfere finansija i kapitala. Da naše obveznice po pričama koji nas kritikuje ne vrijede ništa ne bih one došle na Londonsku berzu jer je to najjača berza po pitanju finansija. Sam vaš dolazak je veliki uspjeh a još i kada prodate istorija će pisati šta to znači.
Kritikuje se i naša kamatna stopa koju smo dobili 4,75 % ali to je naš prvi izlazak na svjetsko i evropsko finansijsko tržište i da kod prvog izlaska uvijek imate određenu dozu nepovjerenja i sumnje. Kada malo pogledamo mnogo veće ekonomije, kada su oni prvi put izlazili imali su kamate 9 ,7, 11 ali neću ja o tome da govorim neka govori struka.
Naša kamatna stopa 2021. godine je ista kao 2017. godine kada smo se pojavili na Bečkoj berzi, ali su tada naše obveznice kupile banke iz BiH koje imaju sjedište van BiH. Danas, naše obveznice kupilo je 44 klijenta širom svijeta, iz Švajcarske, Francuske, Italije, SAD-a, Austrije i Njemačke. Da li mislite da ti ljudi što su to kupovali i koji trguju sa tim obveznicama ne znaju svoj posao. To su kupci koji su kupili robu na kojoj žele da zarade ne samo po pitanju kamate već i po pitanju dalje trgovine.
Bitno je i da se danas priča o obveznicama Republike Srpske u svjetskim i evropskim finansijkim centrima. I predsjednik Vučić je rekao da smo napravili dobar posao i da je značajan istorijski trenutak što smo se pojavili na Londoskoj berzi. Srbija to radi permanentno, nekoliko puta godišnje. Tačno je da imaju manju kamatu ali nije je imala prvi put kada su izlazili. Budite sigurni da će i Republika Srpska u nekoj sljedećoj emisiji imati povoljnije uslove”, smatra Višković.
Govoreći i o kritici da to radi Vlada, te da su navodno otete nadležnosti Narodne skupštine kaže da to aposolutno nije tačno jer je emitovanje obveznica na Londonskoj berzi usvojila Narodna skupština 15. decembra prošle godine kada je usvojen budžet.
“Znam da bi mnogi voljeli da mi nismo uspjeli i da ostane rupa u budžetu ali sa ovom emisijom obveznica budžet za 2021 godinu je zatvoren. I to je ono što se ne sviđa kritičarima i što mi danas možemo da poručimo svim korisnicima budžeta da ne trebaju da brinu za svoja prava za ovu godinu.
Republika Srpska je planom budžeta za 2021. godinu predvidila zaduženje od 850 miliona KM ali isto tako 2021. godine vraćamo obaveze iz prethodnih perioda u nivou 780 miliona KM. Što znači da je razlika u povratu i zaduženju 70 miliona KM a samo naš Kompenzacioni fond je 90 miliona KM i kojeg nismo imali prije dvije godine u budžetu. Sve evropske i
svjetske ekonomije korona virus rješavaju zaduženjima a tamo gdje imaju svoje Centralne banke i emisijom dodatnih novčanih sredstava.
Mi u Republici Srpskoj nismo imali ništa od Centralne banke. Nažalost, Centralna banka BiH je zbog toga što plasira svoje depozite u razne banke širom Evrope izgubila 60 do 70 miliona KM zbog negativnih kamatnih stopa. Oni sad hoće svojom nesposobnošću da dovedu naše domaće banke da podižu njihove obavezne rezerve i time da smanje mogućnost
banaka da svoja sredstva plasiraju realnom sektoru i građanima. Svugdje na svijetu, osim u BiH, Centralna banka se aktivno uključila u pomoć privredi i građanima. Ne treba nama pomoć Centralne banke za budžet ali je normalno da se Centralna banka uključi da pomogne realnom sektoru i građanima. Zašto to nisu uradili? A imaju depozite koji prelaze obavezne rezerve. Nijednim svojim potezom Centralna banka nije pomogla privredi i svojim građanima”, kaže premijer Višković pitajući da li je trebao da zaduži taj novac na domaćem tržištu?
“Pitanje je da li domaće banke imaju toliko slobodnog novca da ga mogu plasirati. A posljedice bi bile da ne bi imale više novca za privredu i građane. Izlaskom na Londonsku berzu mi smo oslobodili kapital domaćih banaka da to mogu plasirati u realni sektor i našim građanima. Evo, i da prihvatim kritiku da nam je velika kamatna stopa ali to radi Republika Srpska da pomogne svojim građanima i svom realnom sektoru. Mi prihvatamo tu veću kamatnu stopu da omogućimo našim bankama da po povoljnijoj kamatnoj stopi daju kredite našim preduzećima, firmama i građanima. Da li je to zločin? Je li to pogrešno? Izvinite, mislim da nije. Jesmo li trebali da obezbijedimo novac preko MMF-a pod političkim uslovima i da prenosimo nadležnosti Republike Srpske na nivo BiH kako bismo dobili novac?
Tačno je da je novac MMF povoljniji odnosno da su kamatne stope povoljnije. Republika Srpska nije mogla prihvatiti da nam se u ekonomske stvari upliću političke odluke. Mi smo poslali i poruku da ne zavisimo od nekih drugih a ti drugi su očekivali kako ćemo ekonomski, politički i finansijski da padnemo na koljena, pa da ih molimo, pa da prihvatimo njihove uslove. Izvinite, napravili ste grešku.
Spremni smo da razgovaramo sa predstavnicima MMF ali na partnerskim osnovama. Spremni smo da prihvatimo sve one ekonomske uslove i reforme koje se odnose na ekonomiju i to odgovorno tvrdim. Ali kakve veze ima MMF sa zakonom o gasovima ili sa zakonom o elektronskom potpisu. Mi imamo svoj zakone i jel treba da to prenesemo na nivo BiH? Ne želimo, nećemo i ne možemo. Zato smo našli načina da obezbijedimo dovoljno sredstava za neometano funkcionisanje budžeta.
Svim kritičarima želim samo da kažem da konsultuju malo struku i upitaju stručnjake koji znaju više i od mene i od njih. Vidjećete da će vam sve reći da je to dobar posao koji je uradila Vlada Republike Srpske”, zaključio je premijer Radovan Višković.
(Dragan Jerinić/banjaluka.net)
