Izmjenama Krivičnog zakonika Srbije, na kaznu zatvora mogu da budu osuđeni oni koji napadnu zaposlene u prosvjeti i ustanovama zdravstvene ili socijalne zaštite. Time je ispunjen jedan od zahtjeva prosvjetnih radnika da im se zaštiti integritet, čast i obezbijedi nesmetani rad. Usvajanje zakona i njegova primjena su, međutim, dvije različite stvari.
Zbog opklade od 30 evra, učenik je u mladenovačkoj tehničkoj školi, pred đacima, ošamario nastavnicu. U Trsteniku su učenici izmakli stolicu nastavnici engleskog, koja se teško povrijedila. U Bačkoj Palanci učenik je pretukao nastavnika praktične nastave pred penzijom. I tu se spisak napada na nastavnike, nažalost, ne završava.
Zaposleni u prosvjeti jedino su mogli, u znak protesta, da obustavljaju nastavu i štrajkuju. Da bi zaštitili integritet, čast i obezbijedili nesmetani rad, prosvetni radnici se se više puta obraćali resornom ministarstvu i Vladi Srbije.
Njihovi zahtjevi konačno su prihvaćeni i Krivični zakonik je izmijenjen.
“Ako se napadne lice u obrazovanju ili njegova porodica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Ako se nanese lakša povreda zaposlenom ili članovima njegove porodice, kazna je od šest mjeseci do pet godina. Ako se nanese teža povreda zaposlenom ili članovima njegove porodice, kazna je od jedne do osam godina”, objašnjava Milorad Antić iz Foruma srednjih stručnih škola.
Za prestupnike su predviđene i novčane kazne, ali da li će se izricati, ne zavisi samo od suda, već od uprave škole, koja je do sada, pokazalo se, u mnogim slučajevima pokušala i uspijevala da zataška prestupe.
Primjena ranije usvojenih zakona bez rezultata
Primjena već donesenog Zakona o osnovama sistema obrazovanja, koji je trebalo da sankcioniše đake koji ometaju nastavu, nije dala značajnije rezultate.
“Nemate vi da se pohvalite da je neko dobio prekršajnu kaznu, da je platio kaznu od 50.000 ili 30.000 dinara ili bilo koju drugu. Pitamo menadžment škole zašto to ne radite i šta se dešava. Niko neće da dolazi u sukob sa roditeljima”, konstatuje Antić.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona predviđene su strože kazne za napade, ne samo na zaposlene u prosvjeti, zdravstvu i socijalnim ustanovama, već i na vozače u javnom gradskom prevozu.
“Do sada naš Krivični zakonik nije imao propisana ova krivična djela i ideja je, sa jedne strane, da se ostvari taj preventivni efekat kroz odvraćanje potencijalnih učinioca od izvršenja tih krivičnih djela i, sa druge strane, da se pruži krivično-pravna zaštita zaposlenima u ovim institucijama, kako bi oni mogli normalno da obavljaju svoje radne zadatke”, ističe doc. Dušan Kesić sa Fakulteta za bezbjednost.
Krivični zakonik Srbije jeste osnovni mehanizam prevencije društveno opasnog ponašanja, ali nije jedini. Bezbjednosna kultura je sljedeća stvar na kojoj mora da radi cijelo društvo. Upozorenja je bilo previše.
(RTS)
