Sukobi na moru prijete svjetskoj ekonomiji
Nakon što su već Crveno more i Persijski zaliv u opasnosti od sukoba, slično prijeti i najvećoj morskoj žili svjetske trgovine – Južnom kineskom moru. Ko se tamo bori za uticaj i bogata nalazišta prirodnih resursa?
Južno kinesko more – za Kineze je to jednostavno Južno more, a Vijetnamci ga nazivaju Istočno more – dio je zapadnog Pacifika.
Ovo rubno more, s površinom od oko 3,5 miliona kvadratnih kilometara, smješteno je između Kine, Tajvana, Filipina, Indonezije, Vijetnama, Tajlanda, Kambodže i Malezije, piše Dojče vele.
Preko tog mora godišnje se transportuje oko 40 odsto svih svjetskih naftnih derivata. Prema podacima Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD), tamo se odvija trećina ukupne svjetske pomorske trgovine.
Globalni ekonomski faktor
Naučnici sa američkog Univerziteta Djuk procjenjuju da se samo između Južnog kineskog i Istočnog kineskog mora, dakle u oblasti između Kine, Korejskog poluostrva i Japana, godišnje prevozi roba vrijedna 7,4 biliona američkih dolara.
Prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije iz Vašingtona, svake godine desetine hiljada brodova prolaze kroz Južno kinesko more.
Oni prevoze 40 odsto uvoza i izvoza Kine, više od 30 odsto indijske trgovine i oko 20 odsto japanske trgovine s ostatkom svijeta.
Ekonomije ove tri države zavise od nesmetanog prometa ovim pomorskim putem. Južno kinesko more je od velike važnosti kako za unutrašnju azijsku trgovinu, tako i za trgovinu s Evropom, Bliskim istokom i Afrikom.
Kina protiv ostatka svijeta
Peking polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, dok ostale obalske zemlje optužuju Kinu da krši njihove isključive ekonomske zone.
Narodna Republika Kina ignoriše arbitražnu presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu, prema kojoj Peking nema pravo na tu ekspanziju.
Kina sve češće sprovodi agresivne vojne akcije na ovom pomorskom putu, uključujući sukobe s filipinskim brodovima, što pojačava strahove od oružanog sukoba.
Sjedinjene Države više puta su upozorile da su u slučaju sukoba obavezne da pruže vojnu pomoć Filipinima, a to uključuje i incidente u Južnom kineskom moru.
Vijetnam je prošlog mjeseca podnio zahtjev Ujedinjenim nacijama za proširenje svog uticaja izvan trenutne zone od 200 nautičkih milja, a sličan korak su u junu preduzeli i Filipini.
Kina takođe smatra ostrvo Tajvan, koje se nakon građanskog rata prije 75 godina proglasilo samostalnom državom, “otpadničkom provincijom“ koja bi trebalo da bude integrisana u kinesku teritoriju.
Nagađanja da bi Peking to mogao sprovesti vojnim putem dodatno pojačava strahove od rata u regionu.
More bogato resursima
U Južnom kineskom moru su već dokazana ili očekivana nalazišta prirodnog gasa u količini od 5,38 biliona kubnih metara i oko jedanaest milijardi barela nafte, prema podacima američke Agencije za energetsku informaciju (EIA).
U spornom morskom području nalaze se i velike količine rijetkih zemalja koje su izuzetno važne za kinesku ekonomiju. Procjene su da u Tihom okeanu postoje oko hiljadu puta bogatija ležišta tih zemalja i metala nego u svim drugim poznatim nalazištima.
Polovinu tih resursa trenutno kontroliše Kina, a oni su ključni za tranziciju ka korišćenju “zelenih” energija.
Još jedno krizno žarište
Od prošle godine globalna trgovina pati zbog napada jemenskih pobunjenika Huta, saveznika Irana, u Crvenom moru. Pobunjenici napadaju trgovačke brodove kao odgovor na ofanzivu Izraela na Gazu nakon napada Hamasa u oktobru prošle godine.
Velike brodarske firme sada preusmjeravaju brodove iz Crvenog mora i Sueckog kanala oko Rta dobre nade na južnom špicu Afrike.
To produžava prevoz za otprilike deset dana, povećava troškove osiguranja, opterećuje životnu sredinu, dovodi do većih troškova goriva i uzrokuje kašnjenja u prevozu kontejnera u Evropi i Aziji.
Dok se rat u pojasu Gaze širi na cijeli Bliski i Srednji istok, otvara se još jedno područje sukoba na Ormuskom moreuzu, pod kontrolom Teherana.
Kroz ovaj prolaz na ulazu u Persijski zaliv prolazi trećina svjetskog transporta nafte.
Najveće usko grlo u regionu
Glavni spor ostaje odnos Pekinga prema Filipinima i – naravno – Tajvanu. Prava opasnost za svjetsku trgovinu ipak prijeti u Malajskom moreuzu.
Ovaj uski prolaz nalazi se južnije, između Malezije, Indonezije i Singapura.
Prošle godine, prema podacima američke agencije EIA, kroz ovaj prolaz dnevno je transportovano oko 23,7 miliona barela nafte i naftnih proizvoda. To je 13 odsto više nego kroz Ormuski moreuz u istom razdoblju.
Malajski moreuz na najužem delu širok je svega 64 kilometra, a već sada se tamo događaju sudari brodova i saobraćaj je izuzetno gust. Osim toga, ovo morsko područje opasno je zbog pljački i pirata.
Niz geopolitičkih stručnjaka i vojnih analitičara predviđa da bi, u slučaju kineskog napada na Tajvan, SAD sa svojim saveznicima mogle da blokiraju Malajski moreuz.
