Sredstvima iz budžeta predsjednika Republike Srpske finansiraće se izgradnja vrtića širom Srpske, a posebno će se obratiti pažnja na Banjaluku gdje je izražen problem nedostatka mjesta u predškolskim ustanovama, rekao je Srni savjetnik predsjednika Republike Srpske Nikola Šobot.
“Projekat gradnje vrtića će biti u nadležnosti kabineta predsjednika Republike Srpske gdje ćemo raditi po principu ključ u ruke. Te vrtiće daćemo gradu na raspolaganje od momenta kada budu završeni i to je jedan primjer saradnje u interesu građana “, rekao je Šobot u podkastu Srne.
Šobot je naveo da samo u Banjaluci na mjesto u vrtiću čeka 2.300 djece i da od dinamike rada svih službi zavisi i brzina izgradnje.
“Imali smo sastanak. Očekujemo od grada lokacije, zemljište, regulisane urbanističko-tehničke uslove i građevinsku dozvolu. To je onaj dio koji grad može da završi”, ukazao je Šobot.
Govoreći o novoj ulozi savjetnika predsjednika Republike Srpske, Šobot je rekao da je na to mjesto imenovan nakon lokalnih izbora na kojima je bio kandidat za gradonačelnika Banjaluke, te smatra da će svojim idejama dati doprinos kada je riječ o brojnim projektima, ali i novim idejama.
“Sigurno je da ću biti uključen u sve one probleme i situacije gdje mogu doprinijeti gradu i stanovnicima Republike Srpske, a što utiče na njihov bolji životni standard”, rekao je Šobot.
Šobot kaže da je velika odgovornost, ali i čast savjetovati predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, posebno jer je riječ o iskusnom političaru.
“Djeluje dosta neprimjereno savjetovati nekog ko je toliko na političkoj sceni, ali sigurno mogu doprinijeti, ako ništa nekim drugačijim pogledom na stvari i konstruktivnim idejama. Nisam tu bez razloga”, kaže Šobot.
On je istakao da je komunikacija sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom otvorena i konstruktivna, jer postoji želja za unapređenjem životnog standarda kao i poboljšanja položaja svih društvenih kategorija.
“O tome smo govorili i u predizbornoj kampanji. Postoji visok stepen odgovornosti da ono što se kaže bude i urađeno”, poručio je Šobot.
S PAŽNJOM ĆU PRATITI KO ĆE U SKUPŠTINSKU VEĆINU U BANJALUCI
SNSD je odlučio da u Skupštini grada Banjaluka u djeluje opoziciono, rekao je Nikola Šobot, koji je bio kandidat ove stranke za gradonačelnika Banjaluke, te dodao da će sa pažnjom pratiti ko će formirati skupštinsku većinu.
Šobot je istakao i da je u radu gradonačelnika Draška Stanivukovića nedostajala transparentnost, a za svoje propuste i greške bez osnova je optuživao druge političke predstavnike.
“Obaveza gradonačelnika je da formira skupštinsku većinu. Dobio je ozbiljnu podršku na izborima. Sa pažnjom ću da pratim u kojem će to smjeru otići”, rekao je Šobot u podkastu Srne.
Kada je riječ o većini, Šobot navodi da će biti interesantno vidjeti ko će činiti skupštinsku većinu, s obzirom da je gradonačelnik Draško Stanivuković imao širu podršku u odnosu rezultate PDP-a, čiji je bio kandidat.
“Vidjećemo kako će ova skupštinska većina funkcionisati. Vidim da su se kandidati SNSD-a odlučili za opoziciono djelovanje što je legitimno. Na osnovu izbornih rezultata da se zaključiti da je gospodin Stanivuković imao jednu širu podršku u odnosu na PDP. Ima pravo da formira skupštinsku većinu”, naveo je Šobot.
On je mišljenja da je mnogo toga negativnog fakturisano prethodnoj skupštinskoj većini koju je predvodio SNSD, ukazavši na činjenicu da je gradonačelnik u prethodnom mandatu imao uredno izglasan budžet.
“Isto tako mislim da mora postojati odgovornost u upravljanju i da nekome morate polagati račune. Da li su to građani, da li je to Skupština, ali tu prosto mora biti jedna komunikacija”, rekao je Šobot.
Smatra da grad funkcioniše netransparentno, te da će biti zanimljivo vidjeti finansijske izvještaje.
“Taj pristup i stručnost, u cijelom političkom narativu i ljudima koji vrše društveno odgovorne funkcije, je nešto što mi mnogo smeta”, rekao je Šobot.
On je naglasio da su u gradu ostali problemi koji su opteretili građane, te da nisu nestali nakon izbora.
“Prošla je kampanja i ostale su gužve u saobraćaju. Uvijek se vrti priča oko Vodovoda, ne znam šta se dešava s Toplanom. Ostala je i priča u vezi sa vrtićima”, istakao je Šobot.
MLADI KROZ OBRAZOVANJE MOGU NAPRAVITI MNOGO, TO SAM DOKAZAO
Govoreći o kandidaturi za gradonačelnika Banjaluke, Šobot kaže da mu je jedina želja bila da ponudi drugačiji koncept, motivisan da ponudi konstruktivna i dobra rješenja.
Šobot, koji je i načelnik Klinike za kariohirurgiju Univerzitetskog-kliničkog centra Republike Srpske, kaže da nije ni znao baš najbolje u šta ulazi.
“Sa ove distance pitanje je da li bi to uradio ponovo jer je jako izazovno ne za mene, već za porodicu. Za ljude koji imaju porodicu ovaj posao je jako jako izazovan, tako da je pitanje da li bih mogao to ponovo uraditi na isti način”, istakao je Šobot.
Prema njegovim riječima, izazovna mu je bila promjena narativa, politički koncept funkcionisanja i vođenja kampanje.
“Uvijek se govori da političke stranke, odnosno političari, uvijek biraju podobne. Evo ja sam bio kandidat koji je bio van bilo koje stranke. To je promjena koncepta. Ovo je poruka i mladim ljudima, da kroz struku mogu biti prepoznati”, rekao je Šobot.
On kaže da mu poraz na lokalnim izborima nije teško pao, istakavši da nije ipak zadovoljan rezultatom, ali jeste ličnim angažmanom.
“Znam da sam uradio sve što sam mogao i znao u kampanji. Dao sam svoj ljudski, stručni i svaki drugi maksimum. Kako u smislu rada tako i ponašanja. U smislu ideja imali smo jedan program koji mislim da je bio dobar za Banjaluku. Što se tiče mene, moj unutrašnji osjećaj je takav da sam dao sve svoje kapacitete”, smatra Šobot.
On je izrazio zadovoljstvo jer je kampanja bila civilizovana, konstruktivna i pristojna, kao i zbog činjenice da su i građani mogli da vide da može drugačije.
RAZVIJAMO MREŽU HIRURŠKIH SALA, PRUŽAMO VRHUNSKU MEDICINSKU NJEGU
Šobot je rekao da je ove godine obavljeno oko 350 operacija, što je povećanje za 20 odsto u odnosu na prethodni period, te da je krajnji cilj razvoj mreže hirurških sala za kardiologiju na nivou Republike.
“Naredne godine planiramo više od 400 operacija i s tim pokrivamo oko 70 odsto potreba Republike Srpske. Razvijamo kardiovaskularnu medicinu, razvijamo kariologiju. Plan nam je da uvežemo mrežu sala za interventnu kardiologiju na nivou Republike Srpske, sada ih imamo sedam”, rekao je Šobot u podkastu SRNE.
Šobot je napomenio da nova bolnica, koja je otvorena u Doboju, ima salu za katerizaciju.
“Tu su Bijeljina, Prijedor, Banja Luka i Foča koja već radi. U perspektivi imamo i Trebinje. Stvaraju se uslovi da uz jednu dobru organizaciju zaista možemo da pružimo vrhunsku medicinsku njegu”, rekao je Šobot
Kada je riječ o Klinici za kardiohirurgiju UKC-a, kaže da je od početka njenog rada, za nešto više od dvije godine, obavljeno preko 700 operacija.
“To je nedostajalo Kliničkom centru da bi bio kompletan. Mene kao kardiologa jako je frustriralo što smo bili limitirani u liječenju naših pacijenata, slanjima i sanitetskim pratnjama u centre u Srbiji i Tuzlu, a nismo uspjeli svakog ni otpratiti”, kaže Šobot.
Ponosan je, kaže, jer je Klinika sada na ponos svih građana Republike Srpske, ali je napomenuo da ne bi postojala da nije bilo upornosti, rada, organizacionih aktivnosti i predanosti generalnog direktora UKC-a Vlade Đajića.
IMAO SAM PONUDU DA ODEM, BANJALUKA JE MOJA KUĆA
Komentarišući stanje i broj medicinskog osoblja, Šobot kaže da već godinama postoji trend odlaska srednjeg medicinskog kadra, ali i ističe da zahvaljujući njegovom pristupu i uslovima rada na Klinici za kardiohirurgiju ima dovoljno stručnog osoblja.
Uvjeren je da se uz male pomake ljudi mogu zadržati, ali je napomenuo da ti ljudi rade za novac ali da ono što je uradio na Klinici nije samo finansijski momenat.
“Naravno da je on ključan, ali jedna radna atmosfera i korektan odnos na poslu može doprinijeti boljem stanju. Tamo gdje stvorite taj odnos da ljudi nemaju grč u stomaku kada dolaze na posao i kada znate da ste dio priče koja je sačuvala jedan život. Ali na tome se mora raditi”, smatra Šobot.
On je naveo da je mnogo skuplje za jednu zemlju da stranim tržištima prepušta mlade školovane i stručne ljude.
Šobot, koji je i savjetnik predsjednika Republike Srpske, kaže da na tom polju moraju biti aktivniji, graditi sistem, prepoznati ljude koji znaju i hoće.
“Moramo to da uradimo jer smo kao društvo ugroženi demografski ali i geopolitički. Lično sam imao takvih ponuda, ali Banjaluka je moja kuća i nemam drugu”, zaključio je Šobot.
