“Šmitov zakon“ ne odnosi se na predsjednika Srpske

Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske ni po kojem osnovu nije mogao da se nađe u Sudu BiH, odnosno da bude optužen za neizvršavanje odluka Visokog predstavnika.

Izmjene krivičnog Zakona BiH, po slovu Kristijana Šmita, kažu da krivično d‌jelo nepoštovanje odluka visokog predstavnika može da izvrši službeno lice u Instituciji u Republici Srpskoj , FBiH, Brčko distriktu ili BiH pa nadalje po lokalnom nivou. Izvršilac tog krivičnog d‌jela može da bude i odgovorno lice.  Predsjednik Republike Srpske nije ni službeno ni odgovorno lice i Sud BiH je trebalo to da utvrđuje. Do sada nije.

U Krivičnom Zakonu BiH u članu 1. stav 3 i 4, jasno piše da su službena lica  izabrani i imenovani funkcioneri u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti BiH ( precizirali su dalje i niži nivoi vlasti), te odgovorna lica u privrednom društvu ili drugo pravnom licu.

Po Ustavu Republike Srpske jasno je ko obavlja izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast u Republici Srpskoj. Ukoliko bi se Sud BiH zainteresovao, a morao bi, u Ustavu Srpske bi uvid‌jeli da zakonodavnu i ustavotvornu vlast ostvaruju Narodna Skupština Republike Srpske i Vijeće Naroda, izvršnu obavlja Vlada RS, a sudska vlast pripada sudovima.

Predsjednik RS nema ni izvršnu ni zakonodavnu, a ni sudsku vlast. Predsjednik RS po Ustavu predstavlja Republiku i izražava njeno jedinstvo.

Ustavi Srpske i FBiH su različiti. Poređenja radi, u Federaciji BiH stvari su drugačije i na njih bi se Šmitove izmjene krivičnog zakona mogle odnositi. U FBiH predsjednik i potpredsjednik imaju izvršnu vlast.

Još je dokaza da predsjednik Republike Srpske nije mogao da bude optužen za d‌jelo zbog kojeg se nalazi pred Sudom BiH. Na funkciju predsjednika nisu primjenjive formulacije iz Krivičnog zakona BiH koja se odnose na lica kojima je „zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vršenje javnih ovlašćenja“.

Proglasiti Zakon, na šta pravo ima predsjednik, nije mu pravo dato zakonima i propisima donesenim na osnovu nekog zakona, već isključivo Ustavom RS. I to sve jasno piše u Ustavu Srpske u članu 80. stav 1. tačka 4.

Dakle, Predsjednik nije dio zakonodavne vlasti, ali može proglašavati Zakone.

Nije ni dio sudske vlasti, ali može pomilovati osuđenike.

Nije ni izvršna vlast iako može sazvati i sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanje iz njene nadležnosti.

Sve u svemu, na predsjednika u ovom slučaju Milorada Dodika nije se mogao primijeniti krivični zakon BiH onako kako ga je izmijenio Kristijan Šmit sve i da je priznat kao Visoki predstavnik. Predsjednik Srpske svoje nadležnosti crpi isključivo iz Ustava Republike Srpske. Šmitov Zakon odnosi se na službena lica i odgovorna koja su definisana zakonima.

Uoči veoma važne i teške sedmice u kojoj su zakazana čak tri ročišta u procesu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske  i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske, veoma je važno ukazati na ogroman propust Tužilaštva BiH i Suda BiH jer tužioci i sudije nisu slučajno ili ne, utvrdili i da li se izmjene krivičnog zakona po volji Kristijana Šmita uopšte odnose na Milorada Dodika. Ne odnose. I to neko mora jasno i glasno da kaže. U Sarajevu se sudi čovjeku, odnosno funkciji koja je definisana samo Ustavom.

Dok je Kristijan Šmit pokušavao da iskopa političku jamu za Milorada Dodika, upao je u veliku rupu. Rupu u sopstvenom Zakonu.