Foto: Pixabay
Programi nevladinih organizacija koje finansira američka vlada služe za očuvanje američke hegemonije u svijetu i zato je teško povjerovati da će ih Donald Tramp sve ukinuti. On će najvjerovatnije pokušati da razmrsi klupko i otkrije koji su NVO programi korisni za SAD, a koji nisu.
Ovako novinarka Ljiljana Smajlović reaguje na vijesti iz američkih medija, prema kojima se novi predsjednik Donald Tramp sprema da ukine finansiranje nevladinih organizacija širom svijeta.
Hibridna operacija američke vlade
Prema pisanju američkih medija, Ilon Mask i Vivek Ramasvami, koji su u okviru administracije Donalda Trampa zaduženi da predvode Odjeljenje za vladinu efikasnost, već sada kolokvijalno poznatog kao Dodž, imaju zadatak da otkriju kako se troši novac američke vlade, s namjerom da smanje potrošnju za čak dva biliona dolara. Na vrhu liste za „odstrel“ je Nacionalna zadužbina za demokratiju, poznata po skraćenici NED, krovna organizacija koja finansira projekte mnogih takozvanih nevladinih organizacija.
Iako je osnovana kao privatna organizacija, NED funkcioniše pomoću sredstava američkih poreskih obveznika, na osnovu odluke Kongresa, koje usmjerava Stejt department. Tako je u 2023. godini za potrebe NED-a izdvojeno 315 miliona dolara pomoću kojih NED plaća svoje osoblje, objavljuje časopis, plaća tri interna programa i daje više od dvije hiljade grantova za djelovanje raznih nevladinih organizacija van SAD.
Zato što se radi o privatnoj organizaciji koja funkcioniše zahvaljujući državnom finansiranju, NED mnogi smatraju hibridnom operacijom američke vlade. Sada, kada Donald Tramp i formalno preuzima vlast, mnogi očekuju da Mask i Ramasvami, između ostalog razvlaste i NED.
Uz pomoć NED-a, Amerika se bori za svjetsku hegemoniju
Prema mišljenju Smajlovićeve, Amerika će, ako baš ne može da održi status svjetskog hegemona, želeti da ostane globalna sila. Ona vodi borbu da zadrži hegemoniju i da se izvuče iz statusa opadajuće sile, a nevladine organizacije i NED služe upravo tome.
„Zato mi je nelogično da se dramatično skrešu svi programi koji zapravo služe tome da se očuva američka hegemonija“, konstatuje ona.
Istina, Tramp želi da troši više novca na američke probleme, umjesto da ulaže sredstva na promjene režima u drugim državama – u tome je, prema mišljenju Smajlovićeve, iskren – sa tom činjenicom na umu biće kresanja nekih troškova nevladinih organizacija.
„On samo neće da se Amerika upušta u projekte koji štete njenoj poziciji hegemona zato što pokazuju koliko Amerika govori jedno, a na terenu radi potpuno drugo“, navodi naša sagovornica.
Ono što će Tramp najverovatnije pokušati da uradi kada je u pitanju finansiranje nevladinih organizacija širom svijeta je da procijeni koji su projekti korisni za SAD, a koji nisu. Međutim, svi oni služe za očuvanje američke hegemonije kroz određivanje toga šta su glavna svjetska pitanja i u kom dijapazonu se sme razgovarati o mnogim stvarima. Zato je, smatra Smajlovićeva, nemoguće da svi programi budu ukinuti.
Na primjer, organizacija CRTA, preko koje se, kako kaže, vrši bitan pritisak na političke aktere u Srbiji, nastaviće da postoji i neće joj biti dramatično skresano finansiranje.
Privatni kapital uskače na mjesto državnog
Sa druge strane, razvlašćivanje NED-a relativno će teško ići i zato jer u SAD postoji snažna podrška takvim organizacijama.
„To su ustaljeni, umreženi sistemi koji jedni drugima pružaju podršku. Mnoštvo ljudi je steklo karijere na tim programima – u FBI, u CIA i u raznim organizacijama. Drugo, ima jako mnogo privatnog novca koji će da podržava takve projekte. Sve i da NED osakatite finansiranjem, uskočiće privatni novac ljudi poput Džordža Soroša, kojima će biti u interesu da se nastave takvi programi“, ističe Smajlovićeva.
Tramp je u prvom mandatu otkrio koliko je žilav sistem koji je nazvao „dubokom državom“i činjenica je da u svim zapadnim demokratijama čini mnoštvo ljudi koji se ne smenjuju na izborima. U Americi, sistem nevladinih organizacija postoji još od vremena Hladnog rata, podsjeća ona.
„To su vrlo žilavi sistemi u kojima rade ljudi koji su duboko uvereni u svoju misiju“, kaže Smajlovićeva.
Soroševi interesi su interesi američke hegemonije
S obzirom da su interesi Džordža Soroša interesi američke hegemonije, to što će NED preći na finansiranje iz privatnih izvora neće bitno promijeniti igru. Pri tome, Soroš nije jedini bogataš u Americi koji vjeruje u hegemoniju Vašingtona. Uz to ima još mnogo organizacija koje se oslanjaju na privatne izbore.
„Tu će biti bitno šta predsjedniku Trampu kažu ljudi koji su mu bliski o nekom regionu u svijetu. Neki bitan savjetnik koji rješava neko ključno pitanje moći će da mu kaže da je u nekom dijelu svijeta Americi strašno važno da opstane neka organizacija koja najbolje služi američkim interesima“, objašnjava Smajlovićeva.
Nevladine organizacije u svijetu ne dobijaju novac iz američkih izvora tako što budu slučajno osnovane, već se osnivaju za naročitu svrhu za koju je već opredijeljen novac.
Situacija drugačija nego 2016.
Sam NED je tokom prvog Trampovog mandata vodio aktivnu kampanju protiv njega kroz razne programe, da bi Tramp 2018. odlučio da smanji budžet ove organizacije – sada je situacija drugačija. Tramp je iskusniji, zna koji bi mogli da budu centri otpora njegovoj politici, ali i otpor se promijenio. Sada je parola da se Trampu ne treba odupirati, već ga treba dublje uvlačiti u sistem, bez ulaženja u otvorene sukobe.
„Očekujem da taj otpor sada bude perfidniji, manje očigledan, da se ne ulazi u otvorenu konfrontaciju i da se ne objavljuje rat, već da se Tramp sabotira“, napominje Smajlovićeva i dodaje da se slična borba vodi i u drugim zapadnim demokratijama.
Radi se o borbi izabranog predstavnika naroda protiv „ušančene birokratije“ – čini vam se da birate novu politiku, a kasnije otkrijete da se stvari menjaju tek toliko da sve ostane isto kao što je bilo.
Sputnjik
