Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas na Jahorini da apsolutni rast domaćeg proizvoda u Republici Srpskoj iznosi dvije milijarde KM i da su investicije u prošloj godini iznosile 2,8 milijardi KM.
Dodik je istakao da Republika Srpska raste i u uslovima izrazitih pritisaka na politički sektor, u društvu.
“Prošle godine rast je iznosio 2,9 odsto. Mnogi bi rekli da to nije impozantno, ali u današnjem vremenu i okvirima, to treba primijetiti i cijeniti”, rekao je Dodik na otvaranju “Jahorina ekonomskog foruma”, prenosi Srna.
On je dodao da je Srpska nastavila sa veoma niskom zaduženošću, koja je u prošloj godini iznosila svega 34 odsto, te da je to danas i manje.
Dodik je pozdravio sve prisutne i istako značaj “Jahorina ekonomskog foruma” za privredu Republike Srpske.
“Jahorina je postala simbol za susretanje uspješnih ljudi iz javnog, iz realnog iz privrednog sektora i ljudi koji imaju viziju”, rekao je Dodik i dodao da je zajednički cilj da se obezbijedi rast i bolji život.
Fokus ovogodišnjeg Foruma je na konkretnim strategijama i koracima ka održivom razvoju i ekonomskoj transformaciji regije i na jednom mjestu okupiće visoke zvaničnike iz Srpske, BiH Srbije i regiona, vodeće ekonomiste, lidere iz privatnog i javnog sektora, predstavnike međunarodnih organizacija i investitore kako bi zajedno oblikovali smjer budućeg razvoja regiona.
Srpska ostaje stabilna bez obzira na pritiske
Dodik je rekao da Republika Srpska ostaje stabilna politička zajednica, bez obzira na javni pritisak protivnika koji pokušavaju da od Srpske naprave nesigurno mjesto.
Ukazao je da su izraženi pritisci, ne samo na političku i institucionalnu strukturu, nego i na privredu, navodeći da su razni mešetari koji su angažovani kao diplomate sve učinili da izoluju i blokiraju Republiku Srpsku.
“Nije im se to ostvarilo, a Republika Srpska je ostala stabilna i nije promijenila nijedan zakon koji je stimulisao privredna ulaganja. Mislimo da nije dovoljno primijećeno sve ono što nudimo poslovnoj zajednici i ljudima iz inostranstva da ovdje otvore biznis i da kreiraju ne samo nove poslove za naše radnike, nego i nove poslove za svoj profit”, rekao je Dodik.
Dodik je naglasio da nisku zaduženost Republike Srpske prati i nizak budžetski deficit koji je u prošloj godini iznosio 0,4 odsto.
Prema njegovim riječima, prije desetak godina odnos javnog i realnog sektora bio je 70 prema 30 u korist javnog, dok je danas taj odnos 60 prema 40 u korist realnog sektora.
“Doprinijeli smo da realan život prevlada i da ukupan razvoj zavisi od inovacija i želje privrednika da ulažu”, rekao je Dodik.
On je istakao da je ponosan na činjenicu da su mnogi ulagali u Republiku Srpsku i otvarali pogone iako su im domicilne zemlje govorile da je ovdje nestabilno, jer su njihove političke strukture htjele da kreiraju sasvim drugi ambijent u Srpskoj.
Dodik je naglasio da je Republika Srpska uspjela da se riješi i mnogih opterećenja iz prošlosti, navodeći da je Srpska naslijedila znatan dio duga do 1992. godine koji je iznosio 2,8 milijardi KM.
“Uspjeli smo da u kombinaciji smanjenja duga kroz otpise i onoga što smo učinili kroz povrat dođemo u poziciju da je dug skoro isplaćen. To nije bilo lako jer je išlo na teret razvoja, a danas više nemamo tu opterećujuću stavku”, istakao je Dodik.
On je napomenuo i da je Republika Srpska naslijedila obavezu isplate stare devizne štednje koja je iznosila 600 miliona KM, što je isplaćeno.
“Isplatili smo i ratnu štetu oko 400 miliona KM, što govori o tome da smo stavili prioritet da očistimo obaveze. Danas smo prepoznatljivi i kada se u svijetu sretnem sa nekim koji su realni, oni kažu da žele da upoznaju predsjednika Republike Srpske koja u teškim okolnostima izmiruje svoje obaveze”, naglasio je Dodik.
On je naveo i da niska zaduženost Republike Srpske omogućava kreiranje sistema u kojem će se moći ponuditi bolji ekonomski uslovi za razvoj poslovnim ljudima, ali i svim građanima.
Dodik je pojasnio da su ograničenja Republike Srpske u vezi sa političkim sistemom u kojem egzistira, a zbog činjenice da stalne promjene ustavnog uređenja BiH dovode Srpsku u poziciju da, umjesto da se bori za ekonomske i druge parametre, ona teži da očuva ono što je politički davno riješeno u Dejtonu.
