Bajdenovih sedam evropskih dana

0
362

PIŠE: Biljana Mitrinović

Džozefu Bajdenu događa se upravo ono što su mediji pet godina priređivali Donaldu Trampu. I nije problem što to sada čine ruski novinari, nego što su nastavili, gotovo bez pauze, da praktikuju i američki, za koje se tada činilo da su naklonjeni demokratama.

Citirati danas „bajdenizme” ispod je svake časti, ne samo zato što to nije moralan čin nego zbog toga što je to politički plitko – ispod tog površnog uočavanja posrtanja i lapsusa odvija se po svet mnogo opasniji podzemni tok.

Za sada ne znamo šta je govorio Entoni Blinken na samitu u Ženevi, verovatno nećemo ni saznati, nego zaključiti po narednim potezima Stejt departmenta. Ali zato znamo da je Putin branio Bajdena, kao što je to pokušao Tramp, izbegavajući četiri godine da ruskog predsednika nazove svim pogrdnim imenima koja su mu „nabacivali” isti ti mediji.

Gde duša obitava

Putin je posle Ženeve imao samo reči hvale za američkog predsednika: rekao je da je on pogrešno predstavljen u medijima, kako ruskim tako i američkim, kao osoba neusredsređenih misli, dok ga on smatra profesionalcem kome ništa ne promiče.

Nije to Putin uradio da bi pokazao da „ima dušu” i opovrgao konstataciju koju mu je tada potpredsednik Bajden navodno „sasuo” u lice davne 2011. godine. Učinio je to kako bi ukazao da njihovi zapadni partneri (kako Rusi vole da nazivaju prema njima neprijateljski naklonjen „kolektivni zapad”) nastavljaju svoju „agendu” i da ona suštinski nema veze s tim da li su demokrate ili republikanci na vlasti.

Tramp nije smeo da izda zajedničku izjavu o strateškoj stabilnosti sa Rusijom jer bi ga „duboka država” rastrgla. Bajden ju je odobrio iako joj, očigledno, ni sam ne daje mnogo šanse: za šest meseci do godinu dana će se videti da li ona „radi”. Do tada će se sve odvijati kao i do sada. Oglasiće se Blinken, a evo i Bela kuća je već demantovala da je suspendovana vojna pomoć Ukrajini od 100 miliona dolara, koja uključuje i PVO sisteme. „Bilo bi apsurdno da SAD uskraćuju bezbednosnu pomoć Kijevu”, rekla je portparolka i naglasila da će ta pripremljena pomoć zavisiti od toga da li će Rusija preći „teritorijalne crvene linije” i izvršiti invaziju na Ukrajinu. Ako ruske oružane snage budu povučene dublje u svoju teritoriju, pomoć će možda ostati zamrznuta.

S obzirom na to da je za Moskvu prijem Ukrajine u NATO „crvena linija” jer bi američke rakete za manje od deset minuta stigle do Moskve – izvesno je da bi se „crvene linije” u bliskoj budućnosti mogle ukrstiti jer ništa ne sprečava Vašington da sam pomogne Kijevu.

Novi svetski poredak

Sve što liči na detant američki mediji dočekaju s osudom, a Bajden dobija oreol premekanog nefokusiranog predsednika kome treba staratelj. To je samo varijacija teme na kojoj je Tramp „pao”. Još će se na kraju ispostaviti da su svoje prste u izbor novog predsednika umešali lično Boširov i Petrov, kojima jeste specijalnost trovanje i dizanje u vazduh, ali su valjda konačno napredovali u službi rukovodeći trolovima koji su Bajdena doveli u Belu kuću.

To što Bajden nije toliko politički „krvoločan” i „žilav” koliko od njega očekuju liberali u Vašingtonu nije nikakva prepreka za sprovođenje plana prekompozije svetskog poretka. Na svom sedmodnevnom putu Bajden je u Londonu prvo sklopio novu Atlantsku povelju o savezu SAD i Ujedinjenog Kraljevstva, uz davanje posebne uloge zemljama britanskog Komonvelta: Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, koje čine sve da se suprotstave Kini, ali neće prezati ni od toga da obuzdaju i neke druge.

„Savez demokratija” ideološki je dokument čiji je zadatak da se u 21. veku suprotstavi autokratijama. On uključuje i evropske saveznike, ali kao sekundarni ešalon koji prečesto postavlja mnogo pitanja. Iako je i Bajden naglasio neophodnost novčanog izdvajanja za zajednički vojni savez – NATO ostaje njihova osnovna struktura – ali će on, kao i G7 (koje zaista ne čine najveće ekonomije sveta), pasti u senku novog modela svetskog poretka u kome će glavnu reč voditi SAD, Velika Britanija i države anglosfere.

Slepo crevo

Vašingtonu je dosta sedenja Nemačke na dve stolice i izdvojenih mišljenja Evropske unije o trgovini sa Kinom ili nuklearnom sporazumu sa Iranom. Rečenica Šarla Mišela kojom je dočekao Bajdena u Briselu: „Vratili ste se u Brisel i Amerika se vratila na globalnu scenu, to su odlične vesti” – mogla je samo da izazove smeh u „dubokoj državi”. „Niste nas zaboravili, to su odlične vesti”, hteo je da kaže predsednik Evropskog saveta, dok je kancelarka Angela Merkel Bajdenov susret sa Putinom već shvatila kao mogućnost („koja bi bila poštena”) da i Evropljani mogu da urade to isto. Jer ako u novoj karti svetskog poretka EU ostane slepo crevo, treba imati saveznike na drugoj strani.

(politika.rs)

Ostavite komentar