Autor: Vijesti365
U ovoj zemlji postoji samo jedan nepogrešiv kriterijum: ako nešto izgovori
Milorad Dodik, to mora biti proglašeno za govor mržnje.
Sinoć je Dodik citirao riječi Elmedina Konakovića, koji je izraz
„balije“ upotrijebio govoreći o vlastitom narodu. Taj izraz, prema dominantnom
narativu u bošnjačkom političkom i medijskom prostoru, ne smatra se uvredom.
Naprotiv — objašnjava se, relativizuje, pa čak i etimološki „pere“.
Na portalu
Bosnae.info
objavljen je tekst u kojem se tvrdi da riječ „balija“ nema uvredljivo značenje,
već da joj je negativna konotacija pogrešno pripisana. Autor polazi od etimologije
i navodi da osnov riječi potiče od pridjeva bali, koji se tumači kao
„visok“, „uzvišen“, „dostojanstven“ ili „gospodstven“.
Dalje se navodi da nastavak „-ja“ ne nosi posebno značenje i da je riječ o
„tipičnom bosnizmu“, čime se zaključuje da sama riječ „balija“ u osnovi ima
pozitivno značenje, potpuno suprotno od onog koje joj se danas pripisuje u javnosti.
U tekstu se eksplicitno navodi stav da autoru „ne smeta kada ga nazivaju balijom“,
te da mu je takvo obraćanje čak ugodno, jer ga povezuje sa osobinama poput
dostojanstva i gospodstvenosti.
Iako se usput pominje da se riječ u savremenoj upotrebi često koristi pogrdno,
centralna poruka teksta ostaje jasna: „balija“ se predstavlja kao riječ koja u
suštini nije uvredljiva, već kao izraz čije je značenje „iskrivljeno“ kroz vrijeme.
Istovremeno, godinama se prećutkuje da u rječnicima tzv. bosanskog jezika postoji
odrednica „đikan“ u kojoj se Srbi, pravoslavci i cijela jedna zajednica opisuju kao
primitivni, nasilni i čak „genetski četnički“.
U tekstu
„Jezik u BiH: igre bez granica“
,
objavljenom na Radio Slobodna Evropa, govori se o kontroverzama izazvanim školskim
rječnikom bosanskog jezika autora Dževada Jahića. Navodi se da rječnik sadrži sporne
odrednice poput riječi „đikan“ i „balvangrad“, koje se definišu na način koji
direktno povezuje negativne osobine sa Srbima i pravoslavcima.
Posebno se ističe da je riječ „đikan“ objašnjena kao „seljačina, neotesani mladić“,
uz dodatno preciziranje „bosanski pravoslavac četničkog porijekla“, pa čak i
formulaciju o „genetskom četniku“, uz primjer rečenice:
„Poklaše nas đikani“.
Pridjev „balvangradski“ koristi se pejorativno za pojedine sredine u Republici Srpskoj
i njihove stanovnike.
Radio Slobodna Evropa podsjeća da su vlasti u Bosni i Hercegovini ranije preuzele
obavezu da se iz obrazovnih materijala uklone sadržaji koji vrijeđaju ili
stigmatizuju druge narode, ali postavlja pitanje kako je moguće da se ovakve
odrednice i dalje nalaze u rječniku koji se predstavlja kao školski i obrazovni.
Ovdje se ne radi o borbi protiv govora mržnje, već o selektivnoj primjeni tog pojma.
Ako je citiranje tuđe izjave govor mržnje, onda je etničko etiketiranje u rječnicima
mnogo ozbiljniji problem.
Kada se ovakve rječničke definicije unose u školske materijale, djeca se već u
učionicama izlažu sadržajima koji normalizuju etničku mržnju i stigmatizaciju —
a pitanje je ko će za to snositi odgovornost.
