BiH ponovo u kandžama nacizma

0
137

Tužilaštvo BiH saopštilo je da se neće više oglašavati u vezi sa predmetom koji se odnosi na Kristijana Šmita, a za koji su ranije objavili da je navodno dodijeljen u rad tužiocu. Ukoliko posmatramo brzinu kojom se sprovodi montirani proces protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske, za koje je kako tvrde pravni stručnjaci ishod već poznat, jasno se mogu razaznati dvostruki standardi ove “pravosudne” institucije.

Istovremeno, situacija u kojoj se legitimno izabranom predsjedniku Republike Srpske sudi zbog djelovanja i postupaka u skladu sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom, a podržava rad njemačkog diplomate, koji se predstavlja kao visoki predstavnik i koji je došao kao destabilizujući faktor, nam pokazuje i sav besmisao postojavanja državne zajednice BiH.

BiH je od svog nastanka država besmisla, bezakonja i bez budućnosti, a dolaskom Kristijana Šmita i serviranjem proširenih ovlaštenja stranim ambasadama i međunarodnom faktoru, postala je i kolonija. Naravno, odvojeno treba posmatrati Republiku Srpsku koja je od samog starta zauzela jasan stav i glasno rekla NE nametanjima i lažnom predstavljanju, NE lažnom visokom predstavniku i u konačnici NE stvaranju vještačke krize i nestabilnostima koje u okolnostima i svjetlu geopoitičkih dešavanja ne donose prosperitet i stabilnost.

Minimum poštovanja vladavine prava zahtijeva da svaka osoba koja djeluje kao visoki predstavnik u BiH bude imenovana u skladu sa vladavinom prava po osnovu koje dobija ovlašćenja. Šmit nije visoki predstavnik zato što ga na toj poziciji nikada nije potvrdio jedini organ koji ima pravna ovlašćenja da to učini: Savjet bezbjednosti UN.

Umjesto toga, Šmit tvrdi da ga je imenovao neformalan skup zemalja koji sebe nazivaju Upravnim odborom Savjeta za implementaciju mira (PIK). Međutim, Dejtonski sporazum, koji predstavlja jedini pravni osnov za postojanje visokog predstavnika, takozvanom Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira, ne daje nikakvo ovlašćenje da visokog predstavnika uopšte imenuje. Zapravo, Dejtonski sporazum čak i ne pominje Savjet za sprovođenje mira koji je, prema mišljenju Evropskog suda za ljudska prava, samo „neformalna grupa zemalja“.

Ukratko, kakva god „ovlašćenja“ Upravni odbor PIK-a imao, ta ovlašćenja nemaju nikakvo uporište u pravu, već samo na prisilnoj vojnoj i političkoj moći određenih država u Upravnom odboru. Pretvarati se da je drugačije i umotavati radnje PIK-a slojem legitimiteta potpuna je prevara.

Za razliku od svih prethodnih imenovanja, Savjet bezbjednosti nikada i ni na koji način nije dao saglasnost na Šmitovo imenovanje. Jedini put kada je Šmitovo imenovanje na mjesto visokog predstavnika stavljeno na glasanje na Savjetu bezbjednosti, taj prijedlog nije dobio većinu. Dakle, svako ko poštuje vladavinu prava ne smije Šmita prihvatiti kao propisno imenovanog visokog predstavnika.

Ipak, s obzirom da je nezakonito došao u BiH, da se mjesecima lažno predstavlja i najvažnije da ima podršku hrvatskog, a povremeno i bošnjačkog naroda potrebno je razmotriti ulogu takvog Kristijana Šmita u BiH i posljedice koje takvo djelovanje može da donese. Dok se širom svijeta otvaraju nova žarišta, dok civilizacije bivaju poražene ratom i rastom broja žrtava, dok prijeti opasnost od sličnog scenarija i u region Kristijan Šmit, tzv. predstavnik demokratskih vrijednosti, mira i prosepriteta u BiH nezakonito unosi oružje. Dokazi za to Tužilaštvu BiH očigledno nisu dovojni, pa njene građane ostavljaju u strahu i razmišljanjima o tome u koje svrhe je oružje uneseno.

Nije potrebno mnogo razumijevanja u političke procese da bi se uočilo da je uloga Kristijana Šmita u BiH i njegovo potpuno ignorisanje vladavine prava potpuno destabilizujuća. Primjere za to nije potrebno ni tražiti, prosto se sami nameću iz svake njegove odluke. Uzmemo li u obzir da je parlament jedini zakonodavni organ u BiH, te da su sa tim saglasni svi relevantni politički faktoru u BiH, može se postaviti retoričko pitanje ima li Kristijan Šmit ovlaštenja da nameće zakone?

Osim činjenice da Šmit nije legitimni visoki predstavnik, neosporno je da nijedno lice , bio to državljanin BiH ili stranac nema zakonska ovlašćenja da dekretom nameće zakone BiH. Aneks 10, jedini izvor zakonitih ovlašćenja visokog predstavnika, ograničava njegov mandat na poslove kao što su: praćenje i izvještavanje o sprovođenju Dejtona, koordinacija međunarodnih napora u BiH i djelovanje u svojstvu posrednika. Nijedna odredba Dejtona niti bilo kog drugog izvora prava ne daje ni najmanju sugestiju da visoki predstavnik ima ovlašćenje da nameće zakone.

Uz to, Dejtonski sporazum nalaže – kroz Ustav BiH (Aneks 4. Sporazuma) da svi zakonski akti na nivou BiH moraju proći oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Ustavu BiH dalje se kaže: „BiH je demokratska država koja funkcioniše na principu vladavine prava i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora”. Nametanje zakona od strane stranog diplomate dekretom je, naravno, potpuno ignorisanje ovih ustavnih odredbi.

Podsjećamo. Predsjedniku Republike Srpske sudi se zbog nepoštovanja zakona koje je nametnuo “visoki predstavnik”, koji za to očigledno po Ustavu BiH nema ovlaštenja. To je sve što o BiH treba da znate. Vrijeme je da oni u diplomatskoj zajednici koji se tako često busaju u prsa o vladavini prava u BiH prestanu sa očitim licemjerjem i podrškom nečuvenoj zloupotrebi vladavine prava od strane visokog predstavnika.

Dok Šmit vlada, građani BiH nemaju ljudska prava zagarantovana međunarodnim pravom

Šmitovo prisvajanje diktatorskih ovlašćenja, pored toga što je evidentno suprotno Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH, opšte je shvaćeno kao flagrantno kršenje ljudskih prava građana BiH zagarantovanih međunarodnim konvencijama čija je BiH potpisnica.

Ne zadovoljivši se uvođenjem krivičnih djela smišljenih tako da nekooperativne zvaničnike pošalje u zatvor, turista Šmit je više puta zaprijetio da će u potpunosti zaobići pravosudni sistem i izreći vansudske kazne, uključujući smjenu po kratkom postupku i zabranu obavljanja javnih funkcija. Mjere po kratkom postupku protiv pojedinaca, kao što je smjena sa izabranih i imenovanih zvaničnika sa funkcije, očigledno krše pravo na javni postupak prema Evropskoj konvenciji.

Zanimljivosti iz biografije lažnog visokog predstavnika

Pored šizofrene sklonosti prisvajanja uloga, Kristijan Šmit posjeduje još jednu interesantnu osobinu, potpuno nepoštovanje prema žrtvama nacističke Nemačke.

Šmit je vjerni član Kameradenkreises der Gebirgstruppe, odnosno Kruga drugova brdskih snaga, organizacije koja često odaje počast nacističkim „herojima“ drugog svjetskog rata. Na čelu te organizacije dugo je bio general Vermahta Hubert Lanc, koji je na nirnberškom procesu osuđen na 12 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih na Balkanu. Kameradenkreises der Gebirgstruppe nikada se nije distancirala od svog dugogodišnjeg lidera, a što je još važnije, nije ni Šmit.

Štaviše, na manifestaciji Kameradenkreises der Gebirgstruppe 2007. godine, Šmit je, zajedno sa nacističkim ratnim zločincem Jozefom Šengraberom i drugim veteranima nacističkog Vermahta, odao počast palim vojnicima brdskih jedinica, uključujući jedinice koje su počinile masakre u Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata. Ovaj Šmitov gnusni sentiment nije prošao nezapaženo među njegovim sunarodnicima Nijemcima. Na primjer, u jednom segmentu njemačkog javnog emitera ZDF za 2023. kaže se: “Veterani Vermahta i vojnici Bundesvera okupili su se u znak sjećanja na brdsku pješadiju Trećeg rajha, koja je počinila brojne ratne zločine”. Prisustvovao je i Kristijan Šmit, državni sekretar u Ministarstvu odbrane. Političar CSU izgleda nema problem sa ovakvom tradicijom.

Štaviše, kao parlamentarni državni sekretar za odbranu 2000-ih, Šmit je uložio velike napore da rehabilituje Vernera Moldersa, nacističkog pilota borbenog aviona koji je imao bliske veze sa Hermanom Geringom i koji je odlikovan kao „heroj nacionalsocijalizma“.

Za osudu je to što je međunarodna zajednica previdjela Šmitovo glorifikovanje njemačke nacističke prošlosti; da bilo koji međunarodni diplomata očekuje od građana BiH da učine to isto, za osudu je i neumjesno.

Ostavite komentar