Branioci Pinočeovog nasljeđa pobijedili na izborima za Ustavotvornu skupštinu u Čileu

0
126

Na izborima za članove ustavotvorne skupštine u Čileu, koji su održani 7. svibnja, najviše glasova (35 posto) osvojila je ekstremno desna stranka Republikanci ultrakonzervativnog neoliberala Joséa Antonija Kasta.

Kasta je na predsjedničkim izborima u prosincu 2021. pobijedio ljevičar Gabriel Boric, koji je prije toga bio jedan od vođa studentskih protesta protiv ekonomske nejednakosti. Cilj tih protesta bio je i pisanje novog ustava koji će zamijeniti onaj napisan 1980. godine, u vrijeme vojne diktature Augusta Pinocheta.

O prijedlogu novog ustava koji je napisala prethodna progresivna ustavotvorna skupština glasalo se na referendumu u rujnu prošle godine, no unatoč golemoj podršci stanovništva da se ustav promijeni taj konkretan prijedlog odbilo je 62 posto birača. Prijedlog je ocijenjen kao pretjerano ambiciozan i utopijski, a poraz kao ogroman udarac progresivnoj agendi predsjednika Borica. On je nakon toga raspisao izbore za novu ustavotvornu skupštinu, a premoćna pobjeda ekstremne desnice sada je ocijenjena kao “potres u čileanskoj politici”.

Boriceva lijeva koalicija osvojila je samo 17 od 50 mjesta u ustavotvornoj skupštini, što znači da neće imati pravo veta na prijedloge, dok će Kastovi Republikanci imati 22 mjesta. Još jedna koalicija desnice osvojila je 11 mjesta, pa se sada predviđa da bi Čile mogao dobiti u najboljem slučaju ustav sličan postojećem, a u najgorem još veći odmak udesno; Republikanci bi, primjerice, mogli predložiti da se u ustav uvrsti zabrana pobačaja. U tom slučaju ljevica bi mogla pokrenuti aktivnu kampanju protiv prijedloga i bojkotirati referendum, pa bi i novi prijedlog mogao biti odbijen.

Pierina Ferretti iz fondacije Nodo XXI, povezane s Boricevim Širokim frontom, španjolskom je El Paísu rekla da ova situacija predstavlja “historijski paradoks” s obzirom na to da su “upravo oni koji su se desetljećima borili protiv provođenja ustavnih promjena sada dobili priliku da napišu novi ustav”. Sam El País upućuje na još jedan paradoks, onaj da će na idućem referendumu građani morati birati “između Kastovog i Pinochetovog ustava”.

Dva tjedna prije referenduma Gabriel Boric najavio je da njegova vlada namjerava nacionalizirati industriju litija. Čile je drugi najveći svjetski proizvođač tog vrijednog metala, a odbijeni prijedlog ustava predviđao je nacionalizaciju prirodnih resursa. Iako Boricev plan zapravo podrazumijeva model eksploatacije na temelju javno-privatnog partnerstva, za očekivati je da nova ustavotvorna skupština neće dozvoliti ni takvu “kvazinacionalizaciju”.

(portalnovosti.com)

Ostavite komentar