Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su se sa dolaskom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa mnoge stvari promijenile na globalnom planu i da BiH može uklopiti u realizaciju projekat i ekonomsku saradnju na spoljnopolitičkom planu.
Cvijanovićeva je rekla da je takva odrednica nove američke administracije povoljna za BiH, ali da je samo treba razumjeti.
– Druga važna odrednica je neželja ili nedjelovanje ili izbacivanje iz ponašanja nešto što se zove izgradnja tuđih nacija. Јa se sjećam kad je predsjednik Trump još u Rijadu rekao prošle godine, da neće oni govoriti drugima kako će živjeti – napomenula je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da SAD, zbog svog pristupa, nisu ustuknule pred bilo čime, iako postoje ozbiljna neslaganja kad je u pitanju koncept i kad su u pitanju mehanizmi ili oruđa, alati koje koristite u političkom djelovanju.
Govoreći o ukidanju sankcija od Amerike, Cvijanovićeva je navela da je osjećaj drugačiji i da je sve lakše i u administrativnom smislu.
Ona je podsjetila da je u Republici Srpskoj odmah donijet zakon koji je omogućavao isplatu plata preko pošte, a da u Federaciji BiH /FBiH/ to nije bio slučaj i da sada ima poslanika koji nisu u mogućnosti da dobiju svoje plate.
– To je sad već neki ogroman iznos akumuliranog novca koji ste zaradili, ali vam je uskraćen zato što se pošte nisu tada javile na taj konkurs, čini mi se, koji je raspisalo Ministarstvo finansija i trezora – rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je istakla da su postupci koji su preduzimani u Republici Srpskoj u to vrijeme bili dio određenog političkog promišljanja ili planiranja.
– Mi smo odlučili da privučemo svu moguću pažnju na sve one nepravde i nenormalne situacije sa kojima mi treba da živimo u BiH. Јa mislim da smo mi tu uspjeli – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da se desilo potpuno ozdravljenje koje podrazumijeva da su skinute sankcije, da je Republici Srpskoj pružena ruka, da je ta ruka prihvaćena, te da se ušlo u razgovore.
EU ЈE ISTROŠENA, NE ODAЈE SIGURNOST
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je EU danas istrošena, da ne odaje sigurnost i da bi trebala da ima veći nivo razumijevanja za potrebe BiH.
Cvijanovićeva je rekla da je uvijek bila za članstvo u EU, te da i danas pokušava da bude racionalna i realna, ali da današnja Unija nije ono što je ranije željela.
– Ona je mnogo drugačija zbog nekih okolnosti koje su nastale na nekoj široj evropskoj ili globalnoj sceni. EU je istrošena, samom činjenicom da ima rat na svom kontinentu, da ima poremećene odnose sa mnogima, da ima određene probleme po pitanju energenata, snabdijevanja i slično, te da su stanovnici upali u teškoće vezano za cijene – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je iskazala žaljenje što EU nema pojačan nivo razmijevanja za BiH, te izrazila bojazan da BiH u Uniji ne bi bila shvaćena kao kredibilan partner.
Cvijanovićeva je ukazala da su trebali pomoći BiH da svi u njoj zadrže svoje različitosti, a da opet oni promovišu ono što su nekad dogovorili – jedan glas, ali nisu ostvarili taj dio.
– Sad mi teško padaju, dijelim to sa građanima i privrednicima, otežane su procedure na graničnim prelazima – navela je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da je veliki deficit, kad je riječ o EU, mnogo propuštenih šansi gdje je Unija trebala da se pozicionira kao ozbiljan diplomatski faktor.
– Da biste bili diplomatski faktor, morate zaista da iskoristite mehanizme diplomatije. Najvažniji je onaj da komunicirate i nikad ne prestanete da održavate komunikaciju. Oni su sada usmjereni na to što rade sa Crnom Gorom i sa Albanijom, ostale zemlje su nekako ostale sa strane – rekla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je iskazala uvjerenje da postoje načini da EU uvaži kompleksnu strukturu BiH i da je suština EU bila, i da će uvijek biti, usklađivanje sa zakonodavstvom EU i da se ono ravnomjerno primjenjuje.
– Evropske direktive nikada ne propisuju metodologiju rada. Evropska direktiva propisuje cilj, ambijent koji se mora postići, stepen reforme koji se mora imati u društvu. Da li ćete to uraditi preko jedne institucije, tri institucije, pet nivoa vlasti, jednog nivoa vlasti – to vam nigdje ne piše – istakla je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je navela primjer neslaganja i nepostizanja konsenzusa oko pitanja državne imovine, te podsjetila da je to pitanje riješeno Dejtonskim sporazumom.
– Mnogi kažu da južne interkonekcije ne može biti bez rješavanja pitanja državne imovine. Pitanje imovine već je uređeno Dejtonskim sporazumom, sproveli smo proces privatizacije poštujući teritorijalno-funkcionalni princip, jer su nam tad stranci rekli da je to tako. Sjetićemo se da smo imali dva procesa privatizacije u dva entiteta, sa dva zakona, koji, naravno, tretiraju materiju na isti ili sličan način – rekla je Cvijanovićeva i dodala da sve treba da funkcioniše po osnovu teritorijalno-funkcionalnog principa.
Govoreći o gasovodu “Јužna interkonekcija”, Cvijanovićeva je rekla da je jasno naznačeno da američki investitori neće snositi troškove eksproprijacije za nepokretnosti, imovinu i zemljište, koje je u vlasništvu opštine, kantona, Federacije ili javnog preduzeća.
– Ovdje je stvar što se svako pitanje nameće ili postavlja kao visoko problematično političko pitanje – rekla je Cvijanovićeva za “Avaz”.
Prijedlog koji definiše BiH kao titulara, vlasnika nad imovinom, a entitetima daje pravo upravljanja i korištenja, Cvijanovićeva je nazvala “lošim brakom”.
– Nisam iščitala do detalja, ali to je kao da unaprijed kažete – mi ćemo sigurno kiksati, ali nema veze, htjeli roditelji, htio ovaj, onaj, i tako mi to idemo – rekla je Cvijanovićeva.
