Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je danas da je obraćanje predsjedavajućeg i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika Savjetu bezbjednosti UN bila prilika da se upečatljivo i ubjedljivo kaže istina o tome u kakvim /ne/prilikama se Srpska nalazi u okviru BiH.
Cvijanovićeva je rekla novinarima u Banjaluci da je činjenica da međunarodna zajednica zatvara oči kada je riječ o stvarnim problemima u okviru BiH, ali da o njima ne treba da se ćuti, pogotovo ako ste, poput Dodika, lokalni političar i živite u BiH ovakvoj kakva jeste.
– Obraćanje Dodika bilo je korisno za naše ljude u Srpskoj i da oni vide da mi jasno možemo da pozicioniramo naše stavove i hrabro ih saopštimo. Takođe, to je bila prilika da svi u svijetu koji hoće da budu realni dobiju neku informaciju koja je drugačija od klišea poput onoga u kome visoki predstavnik u svojim izvještajima nerealno govori da je Srpska kriva za ovo i ono, što je zamjena teza – rekla je Cvijanovićeva i zahvalila Rusiji koja je omogućila pomenuto obraćanje.
Ona je dodala da je došlo do poremećaja odnosa u BiH upravo zbog odmicanja od Dejtona i njegovih rješenja, te da je obaveza odgovornog političara, poput Dodika, koji zna šta je politika i u kakvoj poziciji se nalazi Srpska, da to kaže glasno.- Što se više zatvaraju oči na ono što su realnosti u BiH i što se više bavite nekim imaginarnim umjesto stvarnim temama, utoliko je ova zemlja neuspješnija – pojasnila je Cvijanović.
Ona kaže da se Dodikov nastup svidio mnogima u međunarodnoj zajednici koji žele da pristupe BiH na realan način i da se stvari relaksiraju, a ne da se stalno živi u nekoj tenziji, koja je pojačana.Cvijanovićeva je ocijenila da su kritike u vezi sa Dodikovim obraćanjem uslijedile zbog toga što ni na jednom međunarodnom forumu ljudi nisu navikli da dobiju odgovoravajuću dozu istine.
– Kad god to dobijete, reakcija je ta da niste trebali tako da nastupite, da vaš nastup nije bio odgovarajući, da ste bili arogantni ili ne znam kakvi… Ponoviću, Dodikovo obraćanje je bilo prilika da se kaže istina i ona je rečena na način koji se nekom može sviđati ili ne. To ostaje za analizu, ali mislim da je to bio upečatljiv i ubjedljiv nastup koji govori u kakvim se prilikama ili neprilikama nalazi Srpska u okviru BiH – poručila je Cvijanović.
Ona je navela da visoki predstavnici jesu dejtonska tekovina, ali da u tom sporazumu ne piše da se oni mogu ponašati na način kako su to radili, prekoračujući svoja ovlašćenja.
– Ovo što danas imamo i što se danas obraćamo Valentinu Incku jeste da i mi personalizujemo određene probleme kroz ime nekoga ko se tako zove – istakla je Cvijanović.
Ona je dodao da je i ranije viđeno da su ovdašnji strani faktori probleme u BiH, pa čak i u regiji, uvijek povezivali sa Dodikom, ali da se sada steklo vrijeme se tim problemima i onome što je pogrešno rađeno da ime Valentina Incka ili drugih njegovih prethodnika.
– Imamo na to puno pravo – rekla je Cvijanović.
Kada je riječ o Inckovim izjavama da nije koristio bonska ovlaštenja, Cvijanovićeva je podsjetila da je on nedavno rekao da raste volja među ambasadorima da se ista primjenjuju.
– To bi značilo apsolutni poraz i ambasadora i međunarodne politike i BiH i unutrašnje politike – rekla je Cvijanović.
Ona je navela da je na tom planu druga, opasnija stvar činjenica da je sve što su nekada pogrešno radili visoki predstavnici namjerno prebačeno na teren Ustavnog suda BiH, te da su i strane sudije tog suda govorile da su prilikom odlučivanja morale da se konstultuju sa visokim predstavnikom.
Cvijanović je rekla da je takva praksa opasna i nedopustiva, te da država u čijem Ustavnom sudu sjede stranci i nekadašnji partijski funkcioneri nije zrela.
Ona je ponovila da je nakaradno da u jednoj zemlji strani predstavnik donosi odluke i rješenja, sklanja ljude, nameće zakone i mijenja ustav.
Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je, obraćajući se Savjetu bezbjednosti UN, da Srbija, Hrvatska i Republika Srpska hoće da visoki predstavnik ode iz BiH, kao i da Valentin Incko mrzi Srbe i govori u ime bošnjačkog naroda, a ne Dejtonskog sporazuma.
(Srna)
