INFLACIJA U BIH: Kako se kreću cijene i šta možemo očekivati?

0
277

Ekonomske posljedice pandemije COVID-19 su široke i raznovrsne, ali je jedna od najvidljivijih inflacija. Ne samo da je vidljiva, već i izaziva najveću paniku među ekonomistima u zemlji i svijetu. Rast opšteg nivoa cijena prisutan je na globalnom nivou, te prijeti da će pojesti realnu vrijednost novca i druge aktive. Odnosno, već to čini, navedeno je u analizi agencije Metrics Consulting.

Šta je zapravo inflacija? Kako nastaje i kako se mjeri?

Inflacija, prema Međunarodnom monetarnom fondu, predstavlja stopu povećanja cijena u određenom periodu, najčešće u razmaku od jedne godine, ali se inflacija prati i na međumjesečnom nivou. Iako uglavnom predstavljaju široku mjeru, inflaciju je moguće mjeriti ne samo na opštem nivou, već i za pojedinačna dobra ili usluge. Najčešće korišten alat u mjerenju inflacije je indeks potrošačkih cijena koji suštinski mjeri nivo povećanja troškova života.

Opšte mišljenje je da inflacija nastaje kao posljedica pretjeranog “štampanja novca”. Ipak, ovakav stav je samo djelimično ispravan, kako zbog toga što “štampanje novca” ne mora nužno da izazove inflaciju, tako i zbog toga što je ono tek jedan od izvora inflacije. Istina je da su masovni fiskalni i monetarni stimulansi za vrijeme pandemije COVID-19 doveli do značajnog povećanja količine novca u opticaju i time uticali na stvaranje pritiska na rast cijena, međutim ne znači da je svako povećanje količine novca u opticaju jedina pojava koja dovodi do inflacije.

Prvo, povećanje ponude monetarnih agregata ne mora nužno da izazove inflaciju, ukoliko postoji dovoljna količina novih roba, usluga i imovine koji mogu da apsorbuju “novu tražnju” nastalu zbog veće količine novca u opticaju. Do rasta cijena doći će onda kada “previše novca juri premalo roba i usluga”.

Drugo, izvor inflacije ne mora uvijek da bude dodatna količina novca u opticaju. Veoma bitnu ulogu igraju i inflatorna očekivanja, gdje na primjer proizvođači, očekujući veći rast cijena sirovina i repromaterijala budućnosti, razmišljaju o povećanju svojih prodajnih cijena i posljedično utiču na izazivanje inflacije.

Drugi primjer su radnici koji očekuju povećanje cijena potrošačkih dobara u budućnosti, stoga će zahtijevati i povećanje plata, što se posljedično stvara pritisak na rast cijena. Ono što je u prethodnom periodu bio jedan od glavnih izvora opšteg rasta cijena su svakako industrijski zastoji i prekidi globalnih lanaca snabdijevanja usljed zdravstvenih ograničenja, čiji je cilj bio da se suzbije širenje virusa. Na taj način došlo je do povećanja troškova proizvodnje, prije svega transporta na globalnom nivou, što je za posljedicu imalo povećanje nivoa cijena.

Stanje inflacije u BiH

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini (mjerene indeksom potrošačkih cijena), u decembru 2021. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast za 0,7% dok promjena nivoa cijena u decembru 2021. u odnosu na decembar 2020. iznosi 6.4% (ukupna godišnja inflacija). Mjereno na isti način, najveći prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima: prevoz (za 14.1%), hrana i bezalkoholni napici (za 10.6%), te stanovanje i režijski izdaci (za 5%). Kada je riječ o potrošačkim cijenama u Republici Srpskoj, prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku RS, ukupna godišnja inflacija u decembru 2021. iznosila je 5.9%. U odjeljku prevoz zabilježen je rast od 14.4% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u odjeljku hrana i bezalkoholna pića rast je iznosio 10.7%. Mjesečna inflacija u decembru 2021. u odnosu na novembar iste godine u BiH je iznosila 0.7%, a u Republici Srpskoj 0.5%. Prosječni godišnji rast cijena za 2021. godinu (u odnosu na 2020. godinu) u BiH iznosi 2%, a u Republici Srpskoj 1.7%.

Još jedan indeks koji služi kao indikator opšte inflacije je pomenuti indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda. Kada je riječ o proizvođačkim cijenama u industriji, rast cijena za ukupnu industriju u decembru 2021. godinu u odnosu na decembar 2020. godine je iznosio 10.3% u BiH, a u Republici Srpskoj 9.5%.

Cijene u BiH u budućnosti

Ključna dilema kada je riječ o inflaciji jeste kako će se ona kretati u budućnosti. Projekcija inflacije za 2022. godinu iznosi 1,778% mjereno prosječnim godišnjim potrošačkim cijenama, dok su srednjoročne projekcije inflacije do 2026. godine predstavljene na grafikonu ispod.

Prosječna godišnja stopa inflacije, prema metodologiji MMF-a

Na konferenciji za štampu Evropske centralne banke održanoj 3. februara 2022. je iznijet stav da će visoka inflacija u Evropi ostati duže nego što su bila inicijalna predviđanja. Ipak, očekuje se da će inflacija splasnuti krajem godine, prije svega zbog očekivanog manjeg pritiska cijena energenata na ukupne cijene, kao i zbog otklanjanja uskih grla u proizvodnji i transportu, koja bi trebalo da nestanu ili barem budu značajno manje izražena zajedno sa olakšavanjem zdravstvenih restrikcija.

Ostavite komentar