Fond zdravstvenog osiguranja počeo je kontrole nakon prijava građana da im je u određenim slučajevima naplaćivana zdravstvena zaštita u Službi hitne pomoći.
Najviše se žale građani Banjaluke, iz čije Hitne pomoći i Doma zdravlja tvrde da se usluge naplaćuju samo ako intervencija, prema procjeni ljekara, nije hitna.
Međutim, iz Fonda navode da se ne može naplatiti ni trijaža pacijenta, kojom se utvrđuje da li je riječ o hitnom slučaju ili ne.
Građani traže objašnjenje s obzirom da su mnogi u banjalučkoj Hitnoj službi doživjeli neprijatnosti. Njima je, naime, zdravstvena usluga naplaćivana jer, navodno, nisu bili hitni slučaj. Pitaju ko je taj ko može da procijeni da li su u tom trenutnu ili će kasnije biti životno ugroženi. Kažu da su upoznati o svojim pravima, prema kojima je obaveza ljekara u hitnoj pomoći da primi i pregleda pacijenta i da mu taj pregled ne naplati.
Iz banjalučkih zdravstvenih ustanova kažu da se hitnim pacijentima usluge ne naplaćuju, a da je praksa naplate participacije pacijentima oduvijek na snazi.
– Postoje određeni stepeni po dolasku u Službu hitne pomoći . Ukoliko šifra pregleda nije hitna, onda na lični zahtjev pacijent traži da se pregleda i tada ima propisana forma i rubrika i u tom slučaju se izdaju puni račun. U svakom slučaju, razmotrićemo pritužbe – rekla je Nada Banjac, načelnica banjalučke Službe hitne pomoći.
Direktorka Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović ističe da urgentna medicina i medicina uopšte ima jasno definisana medicinska stanja koja spadaju u domen hitne pomoći i da ne mogu građani odlučivati koje je stanje hitno i urgento, jer to odlučuju medicinski sutručnjaci.
Međutim, iz Fonda ih podsjećaju da je obaveza ljekara u Hitnoj pomoći da pregledaju pacijente koji im se obrate, ali i da im ne naplate taj pregled. Nijedna zdravstvena usluga u Hitnoj pomoći ne smije biti naplaćena, a to se odnosi i na trijažu pacijenta kojom se utvrđuje da li je riječ o hitnom slučaju ili ne.
– Mi planiramo, a već smo i počeli kontrole u zdravstvenim ustanovama, upravo kako bi analizairali Službu hitne pomoći, jer je naš cilj da se svako kršenje prava u praksi svede ne minimum. Ukoliko usluga bude naplaćena, pacijenti imaju pravo na refundaciju – pojasnila je portparolka FZO Darija Filipović Ostojić.
Za razliku od najvećeg grada Srpske, u Trebinju su usluge hitne intervencije besplatne za sve. Kažu da se strogo drže propisa koji regulišu ovu oblast.
– Ne naplaćuejmo usluge zato što je tako propisano na sajtu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske – kaže Radovan Todorović, pomoćnik direktora u Domu zdravlja Trebinje.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja potvrđuju da će obavljati češće kontrole da oni pacijenti kojima je hitno zbrinjavanje zaista potrebno, ne bi ispaštali. Јoš jednom podsjećaju ljekare da im je obaveza u Hitnoj pomoći da pregledaju pacijente koji im se obrate, ali ne i da im naplate taj pregled.
