Prof. dr Verhaz: Omikron pogoršao epidemiološku situaciju, pooštriti mjere

0
39

Epidemiološka situacija u Republici Srpskoj je sve složenija, broj zaraženih virusom korona iz dana u dan obara rekorde, o čemu svjedoče dugi redovi u Ari i kovid ambulantama, kao i pritisak na Urgentni centar u UKC Republike Srpske.

Trenutno su u UKC Republike Srpske hospitalizovana 193 pacijenta, 30 pacijenata je životno ugroženo i nalazi se u jedinicama intenzivne njege, dok je na kiseoničkoj potpori 81 osoba.

Prof. dr Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti UKC Republike Srpske kaže da kapaciteti još uvijek nisu popunjeni, ali sa ovakvim trendom rasta novoinficiranih u narednim danima doći će do povećanja ovih brojki.

„U Republici Srpskoj, kao i u regionu, ali i svijetu bilježi se eksponencijalni porast broja novoinficiranih. Epidemiološke mjere u posljednjim danima, naročito u periodu praznika nisu u potpunosti poštovane i to je jedan od razloga zbog čega je došlo do širenja  virusa. COVID-19 ima još jednu karakteristiku, a to je sklonost mutaciji i sada sve više govorimo o petom talasu za koji je odgovoran novi mutirani soj virusa omikron. Najvjerovatnije je i on razlog ovakvog porasta broja novoinficiranih“, kaže prof. dr Verhaz za Banjaluka.net.

Ona naglašava da su tokom praznika organizovani skupovi sa većim brojem zvanica, te da epidemiološke mjere u takvim uslovima slavlja nisu ispoštovane.

„Prema izvještaju naučnika novi soj virusa pokazuje izuzetno visoku infektivnost, tj. sposobnost da zarazi veliki broj osoba, tako da se lako prenosi. Mi to vidimo u posljednjim danima zato što sve zemlje bilježe rekordan broj inficiranih. Intenziviran je rad Porodične medicine, Ari ambulante, a takođe i infektološke ambulante i ambulante u Urgentnom centru UKC Republike Srpske koje rade u kovid sistemu“, ističe prof. dr Verhaz.

Ona naglašava da ono što može da ohrabri, ali ne i da zavara jeste što novi omikron soj ima lakšu kliničku sliku.

„I dalje se javlja povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, zglobovima, kašalj. Simptom gubitka čula okusa i mirisa je manji kod ovog soja, ali ne smije ta „lakša“ klinička slika da zavara. Sigurno ima osoba koje će obolijevajući od ovog soja ipak da razviju tešku kliničku formu bolesti, najvjerovatnije će neki od njih da završe i u bolnici, kao i jedinicama intenzivne njege gdje će im biti potrebna potpora kiseonikom“, kaže prof. dr Verhaz i naglašava da ne smijemo zaboraviti da je još uvijek prisutan i delta soj koji izaziva teže kliničke forme.

„Najvjerovatnije će omirkon ovako brzim širenjem potisnuti delta soj. Imamo jednu zaista uznemiravajuću informaciju, a to je da je ovaj virus veoma sklon mutaciji. Jedna od stvari koja tu mutaciju može da podržava jeste i podatak da je odgovor na vakcinaciju u našoj sredini dosta loš. Vakcinacija je ta koja vas štiti od teških formi bolesti. Imamo sigurnih izvještaja da osobe koje su vakcinisane ne razvijaju teške kliničke forme bolesti, odnosno neće završavati u bolnicama i neće im biti potreban neki intenzivniji terapijski tretman“, ističe prof. dr Verhaz.

Neophodno je, naglašava ona, težište baciti i na epidemiološke mjere.

„Prioritet je svakako sprovesti vakcinaciju, ali takođe i vratiti se u potpunosti epidemiološkim mjerama preporučenim prije dvije godine, što  znači nošenje maske, pranje ruku, provjetravanje prostorija, držanje socijalne distance, a potom i na neki način izbjegavati okupljanja gdje je prisutan veći broj ljudi“, kaže prof. dr Verhaz.

Ona je ukazala na činjenicu da je u posljednje vrijeme primjetan porast broja zaraženih zdravstvenih radnika.

„Oni jesu vakcinisani, neki su već i prebolovali virus, međutim omikron probija tu barijeru. Zbog toga je veliki dio zdravstvenih radnika izbačen iz stroja, i to je nešto što otežava funkcionisanje zdravstvenog sistema. Ne treba zaboraviti da pandemija traje unazad dvije godine što je za sve zdravstvene sisteme ogroman izazov. Poslovodstvo UKC Republike Srpske, na čelu sa prof. dr Vladom Đajićem kao generalnim direktorom čini ogromne napore da organizuje rad zdravstvene službe u najvećem centru Republike Sprske. Zdravstveni resursi su iscrpljeni, to se odnosi i na materijalne, ali svakako su najvažniji ljudski resursi. Organizovati zdravstvenu službu ogroman je izazov u ovakvim okolnostima“, kaže prof. dr Verhaz.

(Aldijana Mirković)

Ostavite komentar