TEGELTIJA: Raste raspoloženje u BiH za mini-Šengen

0
57

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija smatra da se u Bosni i Hercegovini stvorila atmosfera da se prihvati inicijativa o uključivanju u “mini Šengen”, dok saradnju izvršnih vlasti Srbije i BiH ocjenjuje kao dobru u nekim tehničkim pitanjima, ali i ukazuje da odnose dvije zemlje još uvijek opterećuju neka pitanja iz prošlosti.

On podsjeća da u trenutku kada su inicijativu mini Šengena pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoran Zaev i Edi Rama, ona nije podržana od nadležnih u BiH i Crnoj Gori, jer se smatralo, kako kaže, da treba da se ide dalje ka članstvu u EU, a da “mini Šengen” predstavlja zatvaranje unutar granica ali ističe da se sada raspoloženje po tom pitanju mijenja.

Kako je rekao, na Samitu u Sofiji, kreirano je novo tzv. zajedničko regionalno tržište, koje u suštini preuzima dva projekta – jedan je “mini Šengen”, a drugi je Višegodišnji akcioni plan za regionalni ekonomski prostor, koji je BiH potpisala.

“Nadam se da će ovaj saziv Evropske komisije i lideri zapadnih zemalja promeniti svoj stav o Zapadnom Balkanu i da će omogućiti da region postane sastavni dio porodice evropskih zemalja, gde pripadamo, geografski, kulturološki i na svaki drugi način”, rekao je Tegeltija u intervjuu za Tanjug.

On istovremeno ističe da se moraju iskoristiti sve prednosti zajedničkog regionalnog tržišta kako bi Zapadni Balkan bio spreman za uključivanje u EU, kojom god brzinom zemlje budu pristupale.

Upitan da ocijeni saradnju Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije i vidi li prepreke za unapređenje te saradnje, on konstatuje da saradnja izvršnih vlasti uvek zavisi od političkih odnosa između dvije zemlje.

“Još uvijek je otvoreno pitanje granice, što je stvar koju je trebalo odavno da završimo”, konstatuje Tegeltija, koji je i sam godinama učestvovao u radu komisije za granice Srbije i BiH, dodajući da je očekivao da će još pre 15 godina to pitanje biti riješeno.

Dodaje i da neka pitanja vezana za ratna dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije BiH neprestano pokuša da otvori, te da je problem što nikako da se prihvati kao činjenica da su odnosi Srbije i RS definisani Dejtonskim mirovnim sporazumom.

“Nažalost, svako unapređenje saradnje Srbije i RS je dodatno otprećenje za vlasti u Sarajevu i onda ponovo počnu da se otvaraju neka politička pitanja i nepovjerenje, koje postoji i zbog nerazriješenog slučaja napada na Vučića u Srebrenici 2015. godine”, rekao je Tegeltija.

On ističe da su to pitanja koja značajno opterećuju odnose, a neka od njih su “čisto životna” i u interesu građana u obje države.

“Ostale su neke otvorene tačke, koje dugi niz godina nisu bile ni definisane, poput pitanja područja opština Rudo i Priboj, i dijela granice na ušću Drine u Savu, gde reka menja svoj tok. To su bila jedina otvorena pitanja, a danas su se ponovo otvorila sva pitanja”, kaže Tegeltija, uz opasku da se čini da se ovo pitanje svjesno drži otvorenim.

Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni Srbije i BiH, Tegeltija ističe da dve zemlje, jedna drugoj predstavljaju značajne partnere, te da je Srbija na trećem mjestu među zemljama u koje BiH najviše izvozi, odnosno iz kojih uvozi robu.

Prošle godine, izvoz iz BiH u Srbiju bio je 1,150 mlrd konvertibilnih maraka, što je pad od 12 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz, u 2020. 1,9 milijardi, pao za oko 11,2 odsto.

BiH ima deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni sa Srbijom od oko 743 miliona konvertibilnih maraka, rekao je Tegeltija i istakao da postoji veliki prostor za značajniji obim robne razmene i unapređenje saradnjje.

Na pitanje gde su najveći problemi u izgradnji autoputa Beograd-Sarajevo, postoje li političke prepreke, Tegeltija kaže da postoji postoji konsenzus u Savjetu ministara o važnosti povezivanja Sarajeva i Beograda, ali ističe da su konačne odluke o pravcima izgradnje, finansiranju, u nadležnosti entiteta.

On ističe da je u BiH evidentno da se, osim onoga što radi RS, radi malo, što će usporiti izgradnju autoputa i povezivanje Beograda i Sarajeva.

“Postoji jasno obećanje predsjednika Aleksandra Vučića da će Srbija finansirati izgradnju dijela puta od Rače prema Bijeljini, definisana je izgradnja zajedničkog graničnog prelaza na Rači, RS je završila proces eksproprijacije u tom dijelu i vjerovatno bi nakon mosta mogla da se nastavi izgranja dionice prema Bijeljini”, kaže Tegeltija.

On je naveo i da RS traži modalitete za izgradnju dijela autoputa prema Brčkom i Bijeljini, koja bi mogla da počne do kraja ove godine, čime bi se povezala dionica od Banjaluke do Brčkog.

Međutim, kako kaže, nije definisana dionica prema sjeveru, preko Tuzle, jer, iz Federacije BiH “prave razne kalkulacije”, i bliži su varijanti da je najbolje da se Sarajevo poveže dionicom preko Doboja, jer je jeftinije i samo 12 minuta sporije, nego da se gradi put prema Tuzli.

Po pitanju dionice prema Višegradu, ostaje, kaže, da se entiteti dogovore kako će to ići.

Upitan da li Sarajevo ispunjava svoj dio sporazuma o održavanju 11 mostova i izgradnji prelaza, Tegeltija je kategoričan da će BiH ispoštovati sve sporazume, pogotovo oko rekontrukcije mostova što ne iziskuje veliki novčani iznos, i podsjeća da je Srbija izgradila most između Ljubovije i Bratunca, a da je na BiH da izgradi granični prelaz, sa čime se kasni, ali da je realno očekivati da do sredine ove godine bude otvoren prelaz i da most bude stavljen u funkciju.

Kada je reč o najavljenim zajedničkim projektima Srbije i RS o gradnji tri hidroelektrane u sjevernom toku i gradnji aerodroma u Trebinju kao i o nezadovoljstvu koje se tim povodom čuje iz Sarajeva, Tegeltija kaže kako ne veruje da ti projekti mogu biti zaustavljeni.

“Nažalost, političko Sarajevo često pokazuje nerazumevanje za važne infarstrukturne projekte iz oblasti energetike, izgradnje aerodroma… “, kaže on i podseća na slučaj sa opiranjem BiH gradnji Pelješkog mosta, te da se slično ponavlja i sa gradnjom hidroelektrana u gornjem slivu rijeke Drine.

“Siguran sam da privredne aktivnosti ne mogu zaustaviti nikakvi nepotrebni sudski procesi, kao ni pitanje kojim Sarajevo osporava vlasništvom Srbije na hidroelektranama Zvornik ili Bajina Bašta”, smatraTegeltija.

Na pitanje da li planira susret sa premijerkom Srbije Anom Brnabić kaže da je zbog pandemije korona virusa malo zvaničnih susreta, ali da očekuje da će zajednički obeležiti otvaranje graničnog prelaza na mostu koji povezuje Ljuboviju i Bratunac.

Teme za razgovor su, kaže, uvijek saradnja, posebno ekonomska i njeno unapređenje, a kao primnarno ističe izgradnju auto puta Sarajeva i Beograda.

“Jer, ako sada u trenucima kada svi pokušavaju da nađu način da se povežu, zaostane izgradnja autoputa, onda ćemo napraviti ogroman zaostatak koji teško da ćemo u nekom budućem vremenu brzo da dostignemo”, zaključio je Tegeltija.

(Tanjug)

Ostavite komentar