Terorizam i “renesansa” Suda BiH

0
176

Zbog sumnje da je počinio krivično djelo terorizam na sarajevskom aerodromu pripadnici Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) uhapsili su u subotu Adnana Ćatića iz Zenice.

Uhapšenom se na teret stavljaju krivična djela organizovanje terorističke grupe, protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim organizacijama u vezi sa krivičnim djelom terorizam

Prema pisanju medija, Ćatić je bio pripadnik terorističke organizacije ISIL, iz Sirije se prebacio u Tursku, a potom iz Turske u Sarajevo, gdje je i uhapšen na aerodromu. Kako je ranije objavljeno, Ćatić je otišao u džihad u Siriju 1. jula 2013. godine letom iz Sarajeva u Istanbul, a u avionu s njim su bili i ranije osuđeni Jasmin Jašarević i Munib Ahmetspahić. Ćatić se šerijatski vjenčao sa Adnom Balihodžić. Ćatić je rođen u Zenici, a do 2012. godine boravio je u Gornjoj Maoči.

Zbog povezanosti sa terorističkim napadima u Evropi, poput onog u Parizu iz 2015. godine, kada su francuske vlasti posredstvom Interpola od BiH zatražile informacije o određenim osobama, velikog broja odlazaka na sirijska ratišta, kao i najvećeg broja presuda za terorizam u regionu, BiH je prepoznata kao država visokog rizika. Napad  Hamasa na Izrael iz oktobra ove godine pospješio je takve sumnje.

Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević nedavno je upozoravao da je “Muslimansko bratstvo” formiralo Hamas, te da je centar te organizacije u Sarajevu, u kojem djeluje kroz organizaciju “Muslimanska braća”. Podsjetio je da je ta organizacija u ratu formirala odred El mudžahedin koji je činio najsvirepije zločine nad Srbima. Radikalne islamističke ciljeve ima i oko 400 terorista obučavanih na prostoru Kosova i Metohije.

Dodaje da ne postoji sumnja da bi pojedinci iz takvih organizacija na poziv Hamasa, Hezbolaha, ISIS-a bili spremni i otići na to područje da ratuju zajedno sa njima zbog istih ciljeva.

Prema podacima BIRN-a, pet zemalja Zapadnog Balkana do sada su zbog djela terorizma ili odlazaka na strana ratišta izrekle ukupno 133 presude, na ukupno 599 godina trajanja zatvorske kazne. Interesantan podatak je da je teritorijalno manja BiH ima daleko najviše presuda za krivična djela povezana sa terorizmom. Osim toga, zemlje zapadnog Balkana našle su se pod pojačanim međunarodnim pritiskom zbog finansiranja terorizma.

Prema istom izboru, u BiH je do sada donesena 51 presuda, na kaznu trajanja zatvora ukupno 190 godina i to zbog odlaska na sirijska ratišta 34, ukrajinska jednu, a zbog krivično djela povezanog sa terorizmom na teritoriji BiH čak 16.

Povratnici iz Sirije i Iraka bez nadzora u BiH

Posljednji odlazak u Siriju zabilježen je 2016. godine, a do tada, od 2012. godine, prema zvaničnim podacima vlasti otišlo je “između 250 i 300” državljana BiH.

Uprkos statističkim podacima koji ukazuju na opravdano postojanje sumnje i straha da su terorističke organizacije povezane sa radikalizalnim islamskom zajednicom utočište pronašle u zatvorenim društvenim sredinama u BiH, ova država još uvijek se može pohvaliti sa najmanjim kaznama za djela povezana sa terorizmom. Na sceni su potpuna disproporcija sa kaznama zatvora u zemljama EU.

Identična situacija je i u pogledu nadzora nad povratnicima sa stranih ratišta. Tridesetak muškaraca i pedesetak žena i djece nije obuhvaćeno nikakvim posebnim bezbjednosnim mjerama nakon što su se vratili s ratišta iz Sirije i Iraka u BiH.

Zvanični podaci nadležnih kažu da “smatraju” da su se u BiH dosad vratile 62 punoljetne i 22 maloljetne osobe, te da postoji mogućnost povratka još 173 osobe, među kojima su 42 punoljetna muškarca i 30 žena, te 91 maloljetnik.

Takođe, BiH jedina je od pet zemalja Zapadnog Balkana koja nema važeću strategiju za borbu protiv terorizma. Izvještaj o uspješnosti sprovođenja petogodišnju Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, koja je zvanično istekla krajem 2020. godine još nije sačinjena, niti je započeta izrada nove.

Punoljetni muškarci, koji su se do sad vratili ili su deportirani, uhapšeni su i 28 ih je osuđeno za neko od krivičnih djela povezanih s terorizmom. Većina je osuđena “za pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim organizacijama”, poput tzv. Islamske države ili El-Nusre koje Ujedinjeni narodi smatraju terorističkim organizacijama. Odslužili su u prosjeku dvije godine zatvora i danas su svi na slobodi, osim dvojice koji su 2021. godine presuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora. Žene i djeca vraćeni su u svoje porodice u 18 gradova širom BiH.

Najviša kazna 35 godina

Iako je i od domaćih, ali i međunarodnih bezbjednosnih agencija prepoznata kao zona opasnosti od terorizma, BiH i dalje ne može da se pohvali strogim sankcijama. Osuđeni završavaju na slobodi već nakon nekoliko godina, a zbog svijesti o minimalnim kaznama i snažnim vjerskim ubjeđenjima u opravdanost počinjenog spremni da djelo ponove.

Najviša izrečena kazna zatvora za terorizam u BiH je u trajanju od 35 godina, a na nju je pravosnažno osuđen Haris Čaušević i to za napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. godine u kojem je život izgubio policajac Tarik Ljubuškić.

Druga po redu, prema godinama trajanja je kazna izrečena Mevlidu Jašareviću za napad na američku ambasadu u Sarajevu 2011. godine, a kojom je pravosnažno presuđen na 15 godina zatvora.

Za vrbovanje za odlazak na sirijska ratišta kazna od sedam godina zatvora izrečena je Bilalu Bosniću 2016. godine. Kaznu je odslužio u septembru 2021. Godine.

Zijad Dervišević, Amel Sefer i Saša Bonić

Dervišević je pravosnažno presuđen na šest godina godina zatvora, Sefer na pet godina i šest mjeseci, a Bonić na pet godina. Osuđeni su za planiranje atentata na HDZ-ovog poslanika u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, Ivu Tadića prije devet godina.

Mevlid Jašarević, Emrah Fojnica i Munib Ahmetspahić

Jašarević je pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora, dok su Fojnica i Ahmetspahić oslobođeni. Jašarević je osuđen da je pucao na američku ambasadu u Sarajevu, a Fojnica i Ahmetspahić su prvobitno optuženi da su mu pomogali da bi kasnije bili oslobođeni zbog nedostatka dokaza.

Mirsad Bektašević, Cesur Abdulkadir, Bajro Ikanović i Senad Hasanović

Bektašević je pravosnažno presuđen na osam godina i četiri mjeseca zatvora, Abdulkadir na šest i po godina zatvora, Ikanović na osam godina, a Hasanović na šest mjeseci. Kako je navedeno u optužnici, oni su planirali da na području BiH i nekoliko evropskih zemalja počine teroristički čin napadom na ambasade zapadnih zemalja kako bi ucijenili međunarodne snage da se povuku iz Iraka i Avganistana.

Rijad Rustempašić, Abdulah Handžić, Edis Velić, Muhamed Rustempašić

Rustempašić je pravosnažno presuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci, a optuženi Abdulah Handžić i Edis Velić na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od po tri godine i četiri mjeseca. Optužnica ih tereti da su namjeravali da izvrše napad na jedan od identfikovanih objekata radi ozbiljnog zastrašivanja stanovništva i ozbiljne destabilizacije osnovnih političkih, ustavnih, privrednih i društvenih struktura BiH.

Adnan Haračić

Haračić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od 14 godina. Njega optužnica tereti za saučesništvo Harisu Čauševiću u napadu na policijsku stanicu u Bugojnu.

Emin Hodžić

Hodžić je pravosnažno presuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Optužnica je teretila Hodžića da je 29. novembra 2017. godine u sarajevskoj ulici Halida Kajtaza, u vozilu kojim je upravljao, držao dvije automatske puške, ručni bacač raketa, improvizovanu odskočnu minu, nekoliko ručnih bombi, preko 600 bojevih metaka i više okvira za automatsku pušku.

Fatih Hasanović

Hasanović je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog pridruživanja “Islamskoj državi Iraka i Levanta.”

Senad Koštić

Koštić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog pridruživanja “Islamskoj državi Iraka i Levanta” u Siriji.

Fikret Hadžić

Pravosnažno je presuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zbog odlaska na ratište u Siriji.

Mirel Karajić

Pravosnažno je osuđen na godinu dana zatvora zbog protivzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Almir Džinić

Pravosnažno presuđen na godinu dana zatvora zbog pridruživanja “ISIL-u.”

Haris Čaušević, Naser Palislamović

Čaušević je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od 35 godina, dok je Palislamović ranije oslobođen optužbi. Čaušević je osuđen zbog terorističkog napada na Policijsku stanicu Bugojnu 27.juna 2010. godine. U tom napadu je smrtno stradao policajac Tarik Ljubuškić, teže je ranjena policajka Edina Hindić, dok je pet policijskih službenika zadobilo lakše povrede.

Husein Erdić, Midhat Trako, Nevad Hušidić i Merim Keserović

Erdić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri i po godine, Trako na zatvorsku kaznu zatvora od godinu i po, a Hušidić i Keserović na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Optuženi su za protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Husein Bosnić

Pravosnažno presuđen na sedam godina zatvora. Bosnić je presuđen zbog vrbovanja i javnog podsticanja na terorizam, te zbog organizovanja terorističke grupe.

Nedžad Mujić

Pravosnažno presuđen na jednu godinu zatvora zbog odlaska u Siriju i učestvovanja u aktivnostima “Islamske države” (IDIL/ISIL).

Safet Brkić

Pravosnažno je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine zbog organizovanja terorističke grupe.

Nermin Šabić

Pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Optužnica Šabića tereti da  je pokušao otputovati u Siriju i priključiti se “Islamskoj državi.”

Mehmed Tutmić

Presuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine zbog organizovanja terorističke grupe i učestvovanja na stranim ratištima Sirije i Iraka.

Enes Mešić, Jasmin Jašarević, Mirza Kapić, Salko Imamović, Adem Karamuja, Ibro Delić, Samir Hadžalić

Mešić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, Jašarević na kaznu od jedne godine i četiri mjeseca, Kapić na jedinstvenu kaznu od jedne godine i deset mjeseci, Imamović na kaznu zatvora od jedne godine i četiri mjeseca, Karamuja na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine. Delić je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i 11 mjeseci, a Hadžalić na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne godine. Optužnica ih je teretila za organizovanje terorističke grupe i nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija.

Osman Abdulaziz Kekić

Pravosnažno je presuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbog protivzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Amir Haskić

Presuđen na godinu i po dana zatvora zbog protivzakonitog gormiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Munib Ahmetspahić

Osuđen je na tri godine zatvora. Presuđen je za ratovanje u Siriji, nakon što je prihvatio sporazum o priznanju krivice koji je potpisao sa Tužilaštvom BiH.

Maksim Božić i Edin Hastor

Božić je pravosnažno presuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, a Hastor na zatvorsku kaznu u trajanju od tri godine. Optužnica ih tereti da su planirali  teroristički napad na zgradu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Sud BiH zauzet kreiranjem lažnih optužbi za navodne napade na suverenitet BiH i podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma zanemaruje  stvarnu opasnost koja proističe iz terorističkih aktivnosti njenih militantnih građana. Mnogi državljani BiH osuđeni za terorizam ili povezani sa srodnim aktivnostima danas su na slobodi, što zbog malih kazni, što zbog nemara ovih pravosudnih institucija.

Građanima samo preostaje da u strahu očekuje naredne zadatke terorista, očigledno pod zaštitom Suda BiH.

Ostavite komentar