Prema procjenama Agencije za statistiku BiH, za devet mjeseci 2020. godine BiH je zabilježila pad BDP-a od oko 4,7 posto u odnosu na isti period godinu prije. Ovaj pad posljedica je pada privatne potrošnje od oko četiri posto i investicija od oko 15 posto u odnosu na 2019.
Pored pada ekonomske aktivnosti u okviru komponenti domaće potražnje, tokom 2020. godine došlo je do značajnog smanjenja u okviru vanjskotrgovinske razmjene, koja je smanjena za oko 20 posto, pri čemu je pad ukupnog izvoza iznosio oko 20 posto, a uvoza od oko 17 posto u odnosu na isti period 2019. godine. Smatra se da će pad BDP-a za cijelu 2020. godinu, kada budu gotove procjene, biti veći od tri posto.
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (DEP) napravila je Informaciju o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu 2021.-2023. godine, u kojoj stoji kako se u periodu od 2021. do 2023. godine u BiH može očekivati postepen oporavak ekonomskog rasta s prosječnom stopom rasta BDP-a od oko tri posto na godišnjem nivou. Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebala predstavljati domaća potražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija. S druge strane, stabilno eksterno okruženje uz unapređenje industrijske baze i podizanje konkurentnosti u zemlji predstavljaju preduslov poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom.
Kada je riječ o industrijskoj proizvodnji, obim proizvodnje u navedenom periodu zavisiće od privrednih kretanja na tržištima glavnih trgovinskih partnera.
“Ukoliko posljedice pandemije budu sanirane u kraćem roku tokom ovog perioda, u BiH se može očekivati osjetniji ekonomski napredak u okviru kojeg bi dešavanja u industrijskoj proizvodnji trebala imati centralnu ulogu. Tokom ovog perioda očekuje se da bi reformske mjere na unapređenju poslovnog ambijenta trebale polučiti mjerljive rezultate. Poboljšanje poslovnog ambijenta trebalo bi rezultirati povećanjem investicionih ulaganja, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije proizvođača u BiH, kako na domaćem, tako i na stranim tržištima. Imajući sve navedeno u vidu, očekuje se da bi BiH u periodu 2021.–2023. trebala ostvarivati nešto više stope rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje”, stoji u projekcijama DEP-a.
Prema ovim projekcijama, u 2021. godini očekuje se pozitivan ekonomski rast u BiH. Pored toga, rast obima investicija i trgovine bi se trebao odraziti na broj zaposlenih osoba, naročito u sektorima koji su i prethodnih godina najviše zapošljavali. Uz bolje poslovne prilike u oblasti industrije, trgovine, ali i pojedinih uslužnih djelatnosti, stvorili bi se realni uslovi za ponovni, postepeni, rast broja zaposlenih u ovim djelatnostima. Uz bolju poslovnu klimu očekuje se povećanje broja zaposlenih osoba u periodu od 2021. do 2023. godine od 1,7 do 2,5 posto, kao i nominalni rast neto plata od tri do 3,2 posto.
“Prema preliminarnim podacima Agencije za statistiku BiH, BiH je u periodu od januara do septembra 2020. godine zabilježila pad ukupne vanjskotrgovinske robne razmjene za oko 20 posto u odnosu na isti period prethodne godine, što je posljedica pada ukupnog izvoza za oko 20 posto i istovremenog robnog uvoza od skoro 16,7 posto”, stoji u projekcijama DEP-a.
Pod pretpostavkom poboljšanja privredne aktivnosti i saniranja novonastalih globalnih ekonomskih izazova zbog pandemije koronavirusa, s kojima se suočava svjetska ekonomija, moguće je očekivati i poboljšanje vanjskotrgovinske razmjene u BiH. Ukoliko ovi problemi budu prevaziđeni, projekcije DEP-a su da bi se u BiH u periodu od 2021. do 2023. godine moglo očekivati povećanje ukupnog izvoza s godišnjim stopama rasta od 5,5, 5,9 i 7,1 posto.
“Ovo povećanje izvoza uvjetovano je stabilnom izvoznom potražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog ovim projekcijama idu i projekcije povećanja uvoza u EU tokom navedenog perioda od oko 6 posto. S druge strane, rast domaće potražnje u okviru sektora stanovništva i korporativnog sektora kroz nešto brži rast potrošnje i investicija trebali bi rezultirati i povećanjem uvoza u BiH. Prema projekcijama DEP-a očekuje se da stope rasta uvoza budu nešto niže u odnosu na izvozne i trebale bi se kretati od 4 posto u 2021. godini, 4,5 posto u 2022. do 5,1 posto u 2023. godini. Više stope rasta izvoza od uvoznih u srednjem roku bi trebale rezultirati povećanjem izvozne zastupljenosti u BDP-u na više od 40 posto, zaključno sa 2023. godinom. S druge strane, s obzirom na nešto sporiji rast uvoza, očekuje se da bi se zaključno sa 2023. godinom uvoz u okviru BDP-a trebao zadržati na oko 55 posto BDP-a”, kažu iz DEP-a.
Ukupna strana ulaganja u prva tri kvartala 2020. godine su, prema podacima Centralne banke BiH, iznosila 475,5 miliona KM i manja su za 32,7 posto. Reinvestirane zarade zabilježile su smanjenje za 23,7 posto i sa 282,7 miliona KM u neto finansijskoj pasivi učestvovale su sa 59,5 posto. Očekivati je da će se negativan utjecaj pandemije nastaviti i u narednom periodu, što će dovesti do mogućeg povlačenja u ulaganjima ili odgađanja realizacije od kompanija. Tako bi se prolongirala realizacija za naredni period najavljenih projekata TE Gacko, autoputa Doboj Vukosavlje – Brčko i autoputa Banja Luka – Prijedor.
Negativan utjecaj nastavka pandemije, to jeste djelimično ili potpuno odgađanje realizacije prethodno navedenih projekata, uticaće na to da strana direktna ulaganja (SDU) u 2021. godini dostignu 1,6 posto BDP-a. Vakcinacija i masovnije sticanje imuniteta populacije u svijetu, moglo bi podstaći značajniji rast globalnih ekonomskih tokova u narednim godinama. Time bi došlo do značajnijeg aktiviranja i realizacije brojnih projekata u oblasti energetike, rudarstva, infrastrukture te posebno oblasti turizma i usluga. Tako bi u 2022. SDU dostigao oko 1,9 posto BDP-a, a na kraju 2023. godine 2,1 posto BDP-a.
“Nastavak globalne ekonomske krize izazvane pandemijom i u narednim godinama, uz sporu implementaciju, uz nastavak zaoštravanja globalnih ekonomskih prilika, dodatno bi negativno utjecao na BiH i produžio trajanje oporavka iz trenutne faze. Neizvijesnost u vezi s trajanjem pandemije, uz još uvijek nesagledive posljedice pada ekonomske proizvodnje u Kini, SAD i EU će se neminovno odraziti na BiH”, upozorili su iz DEP-a.
(Klix.ba)
