U Bradini kod Konjica danas će biti obilježene 33 godine od kada je počinjen svirepi zločina nad 48 srpskih civila koje su ubili pripadnici muslimanskih i hrvatskih snaga, a potom su spalili ovo i okolna sela.
Sveta liturgija biće služena u Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini, a potom pomen ubijenim srpskim civilima.
Vijenci će biti položeni kod spomen-obilježja u porti hrama. Biće prikazan dokumentarni film “Djeca Bradine”, autora Stevana Salatića.
Zločin nad Srbima u Bradini jedan je u nizu zločina bez kazne, a Sud BiH ne čini ništa kako bi porodice srpskih žrtava dočekale pravdu, izjavio je predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Branimir Kojić.
Sveta liturgija služi se jednom godišnje, jer u Bradini ne živi više niko od pravoslavaca.
Dodik: U Bradini su utihnula i crkvena zvona
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Bradina mjesto u kojem su, nakon proteklog građanskog rata, masovnog ubijanja i etničkog čišćenja Srba, utihnula i crkvena zvona.
Povodom 33 godine od stravičnog zločina nad srpskim civilima u Bradini koji su počinili pripadnici muslimanskih snaga, predsjednik Dodik izjavio je za Srnu da je prije rata u tom mjesto bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika, a danas je samo pustoš.
Dodik je podsjetio da je ovo još jedan u nizu zločina nad Srbima koji je isplaniran, organizovan i izvršen, i kao što je postala praksa, kad je riječ o stradanju srpskog naroda, bez sudskog epiloga.
– Uništena su i okolna srpska sela na području Konjica, ali Bradina je bila i ostala simbol srpskog stradanja kako u Drugom svjetskom ratu, tako i u proteklom građanskom ratu u BiH. Samo tog tužnog i krvavog 25. maja 1992. godine brutalno je ubijeno 48 srpskih civila, izvršeno je pet silovanja, dok je više stotina Srba odvedeno u logore, najviše u Čelebiće i Musala, gdje su zlostavljani u mučeni, a na kraju su svoje kosti i ostavili u tom mučilištu – naglasio je Dodik.
Predsjednik Srpske je rekao da je sasvim jasno da su ubijeni samo zato što su Srbi, jer zašto su im smetali civili, šta im je zgriješio tada 14-godišnji Srđan Žuža, najmlađa žrtva ovog masakra, ili 85-godišnja starica Vukosava. “Sav njihov grijeh bila je činjenica da su Srbi”, konstatovao je Dodik.
On je naveo da je prilikom ovog napada na Bradinu zapaljen i Hram Svetog Vaznesenja Hristovog, koji je sagrađen 1938. godine.
– Zahvaljujući volji dobrih ljudi, nekadašnjih žitelja ovog mjesta koji su uspjeli da izbjegnu masakr, a koji sada žive u izbjeglištvu, obnovljena je crkva. Ovaj hram je i jedini svjedok da je Bradina bila vjekovno ognjište i dom Srba sa ovog prostora. Nažalost, liturgija se služi samo jednom godišnje, jer u Bradini nema više Srba, niti crkvena zvona ima ko da čuje. Nažalost, nema ni vjenčanja, ni lomljenja slavskih kolača, ni krštenja. Uništen je svaki trag srpskog bitisanja – istakao je Dodik.
Uprkos svemu, svim dokazima i činjenicama koje imaju institucije Republike Srpske, rekao je predsjednik Dodik, vanustavne pravosudne institucije nastavljaju sa zataškavanjem zločina, jer njih srpska suza ne boli, niti je srpska žrtva žrtva.
– Mi ćemo nastaviti da njegujemo kulturu sjećanja i nikada nećemo zaboraviti svoje žrtve, niti bestijalna mučenja jer zaborav nije ništa drugo nego ponovno ubijanje vlastitog naroda. To nikada ne smijemo dozvoliti, niti odustati od insistiranja na kažnjavanju počinioca.
Takođe, naša moralna i hrišćanska obaveza je da istinu o stradanju svojih sunarodnika prenosimo budućim pokoljenjima, jer doći će vrijeme da zločinci budu kažnjeni, a ako i izbjegnu ovozemaljsku pravdu, Božiju sigurno neće – poručio je predsjednik Srpske.
U Bradini, kod Konjica, u nedjelju biće obilježene 33 godine od uništenja i spaljivanja ovog i okolnih sela, u kojima su pripadnici muslimanskih i hrvatskih snaga svirepo ubili 48 srpskih civila.
Srpska ne traži osvetu, već istinu i pravdu za Bradinu
Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić rekao je danas da Republika Srpska ne traži osvetu, već istinu i pravdu za zločin nad Srbima u Bradini, kod Konjica, koji se dogodio prije više od tri decenije.
– Boli nas još više to što do danas pravda nije u potpunosti zadovoljena. Samo dio odgovornih je procesuiran, dok mnogi još slobodno žive, a porodice žrtava čekaju istinu i priznanje njihove patnje – rekao je Nuždić ističući da Bradina opominje da je ćutanje saučesništvo, a zaborav druga smrt.
On je istakao da je zbog toga ovaj zločin našao mjesto u “Atlasu zločina” nad Srbima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
Nuždić je podsjetio da je selo Bradina kod Konjica, većinski naseljeno Srbima, u maju 1992. godine je napadnuto i spaljeno, a njegovi stanovnici izloženi brutalnom nasilju.
On je naveo da su pripadnici takozvane Armije BiH, uz podršku lokalnih i paravojnih jedinica, 25. i 26. maja 1992. godine, upali u selo i izvršili napad na civile.
Nuždić je naglasio da je, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, prilikom napada najmanje 38 mještana, među kojima žene, djeca i starci, ubijeno na posebno okrutan način, te dodao da poslije ovog napada ubistva nisu prestala.
– Mnogi muškarci su odvedeni u logore u Čelebiće i Musalu, gdje su bili izloženi torturi, poniženjima i zlostavljanju, a torture nisu pošteđene ni žene, ni djeca. Nekoliko stotina žena i djeca zatvoreno je u Konjicu, a mnoge zatvorene Srpkinje su silovane – istakao je Nuždić.
Prema njegovim riječima, Crkva Vaznesenja Gospodnjeg, srce i simbol zajednice, zapaljena je i oskrnavljena, porodične kuće su spaljene do temelja, a mnogi koji su pokušali da pobjegnu su presretnuti i ubijeni.
– Neka nas sjećanje na žrtve Bradine podsjeti da bez pravde nema pomirenja, a bez priznanja bola i patnje drugih nema istinskog mira – poručio je Nuždić.
U Bradini, kod Konjica, danas će biti obilježene 33 godine od uništenja i spaljivanja ovog i okolnih sela, u kojima su pripadnici muslimanskih i hrvatskih snaga svirepo ubili 48 srpskih civila.
