Dok se Sarajevo godinama predstavlja kao grad antifašizma i evropskih vrijednosti, u njegovim ulicama i dalje stoje imena ljudi koji su ostali upamćeni po vezama sa nacističkim strukturama i antisemitizmom. Iz Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH upozorili su da takva praksa nije nikakav previd, već nastavak opasne politike istorijske rehabilitacije.
Kako navode, posebno je sporno to što u Sarajevu i dalje postoje ulice koje nose imena Huseina efendije Đoze, Muhameda efendije Pandže i Osmana efendije Rastodera. Riječ je o ličnostima koje se dovode u vezu sa okupatorskim strukturama iz Drugog svjetskog rata i ideologijama usmjerenim protiv Srba i Jevreja.
U Odboru podsjećaju da je Đozo bio vojni imam 13. SS „Handžar divizije“, dok se Pandžo pominje kao jedan od važnih ljudi u regrutovanju za tu jedinicu. Za Rastodera navode da se povezuje sa zločinima nad srpskim stanovništvom na prostoru Crne Gore.
Zbog toga, poručuju, ostaje otvoreno pitanje po kojim su „zaslugama“ takve ličnosti dobile mjesto na tablama sarajevskih ulica i zašto gradske vlasti godinama ignorišu činjenicu da ta imena duboko vrijeđaju potomke žrtava i svakoga ko istinski drži do antifašizma.
Iz Odbora podsjećaju da ovo nije prvi put da upozoravaju na slične primjere, navodeći i slučaj Mustafe Busuladžića, čije ime takođe izaziva ogorčenje zbog njegovih antisemitskih i pronacističkih stavova. Poruka koja se na taj način šalje, smatraju, nije samo unutrašnje političko pitanje Sarajeva, nego i ozbiljna mrlja pred domaćom i međunarodnom javnošću.
Jer kada se grad navodno poziva na civilizacijske vrijednosti, a istovremeno čuva imena ljudi povezanih sa najmračnijim ideologijama 20. vijeka, onda to više nije pitanje prošlosti, nego jasna slika sadašnjosti.
