Ruska Federacija je najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci ove godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
Kako se navodi u podacima koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama” teritorijalno najveća zemlja je u BiH za devet mjeseci ove godine investirala 312 miliona KM.
“Priliv direktnih stranih investicija u BiH u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosio je 1,442 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos stranih investicija”, kazali su iz Centralne banke BiH.
Nakon Rusije, najveći investitor u BiH ove godine je Nizozemska koja je ukupno investirala 166 miliona KM.
Slijedi Hrvatska sa investicijama vrijednim 165,1 milion KM, te Velika Britanija koja je investirala u BiH ove godine 163,4 miliona KM.
“Turske investicije iznosile su 120 miliona KM, pa slijede Njemačka sa 92,3 miliona KM investicija, Austrija koja je investirala 79,8 miliona KM, Italija 65,3 miliona KM, te Slovenija 60 miliona KM”, piše u podacima Centralne banke BiH.
Listu od 10 najvećih stranih investitora zatvara Srbija koja je ove godine u Bosnu i Hercegovinu investirala 51,7 miliona KM.
U BiH su ove godine investirali i Švajcarska, Mađarska, Luksemburg, Litvanija, Belgija, Češka, Kipar, Crna Gora, Francuska.
“U pogledu stanja direktnih investicija u BiH, zaključno sa 31. decembrom prošle godine najviše investicija zabilježeno je iz Austrije i to u iznosu od 2.689,7 miliona KM”, naveli su iz Centralne banke BiH.
Ekonomista Igor Gavran, rekao je za “Nezavisne novine” da se najveći dio ovih investicija uopšte ne odnosi na nove prilive novce iz inostranstva, što su u stvari i jedine stvarne strane investicije.
“Mislim da su mnoge kompanije u stranom vlasništvu (prije svega banke, ali i neki trgovački lanci i kompanije u drugim sektorima) ostvarile enormnu dobit čije se onda reinvestiranje ili zadržavanje u smislu povećanja kapitala računa kao strana ulaganja. Statistički i metodološki to je uobičajeno i naša CB ne čini ništa pogrešno, ali suštinski bi bilo jako važno precizno naglasiti šta je od ovih stranih ulaganja zaista novi priliv, a šta nije. Jer dobit ostvarena korištenjem sredstava bh. građana i privrede zaista ni po čemu nema karakter novih sredstava izvana i u stvari je interna zarada bh. porijekla. Dok se reinvestira i zadržavaju na našem tržištu, zapošljavaju naši građani, plaća porez u naš budžet, itd. svakako je korisno, ali se veza sa stranim porijeklom gubi i nema suštinske razlike u odnosu na domaće kompanije”, naglasio je Gavran.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o ruskim ulaganjima, dva su ključna izvora.
“Konkretan novi priliv su brojna mala ulaganja (pojedinačno često sasvim minimalna da ne kažem beznačajna) koja kumulativno postaju značajnija i uglavnom su u sferi mikro i malih biznisa u sektoru usluga. Pretpostavlja se da je motivacija primarno pristup tržištu EU koji su sankcije onemogućile iz Ruske Federacije i za sada se ne vidi neki uticaj na bh. ekonomiju niti namjera za poslovanjem na našem tržištu. Ipak, ako nema bilo kakvih nezakonitosti ni pranja novca, mislim da su ova ulaganja dobrodošla i nadam se da bi pozitivna iskustva mogla privući i neke ozbiljnije ulagače pa da onda u budućnosti vidimo dolazak ozbiljnih kompanija iz Ruske Federacije i ulaganja u proizvodnju i druge djelatnosti koje generišu zaposlenost, izvoz i šire pozitivne efekte na našu ekonomiju. Drugi potencijalni ulaganja iz Ruske Federacije je već mnogo manje jasan, da ne kažem problematičan, a to su ona u naftnoj privredi. Naime, od privatizacije naftne industrije imamo uglavnom katastrofalne posljedice na ekonomiju i širu zajednicu (prestanak proizvodnje u Rafineriji nafte, enormni gubici nikad izmirene ranije obaveze) i ogromnu dobit i izvlačenje novca za privatnog stranog vlasnika. Ako bi bilo riječ o stvarnim novim ulaganjima koja bi vodila oporavku ove industrije i pokretanju prerade nafte onda bi bila pozitivna”, zaključio je Gavran.
