Dragan Čavić o poslovanju „Elektrokrajine“: Pravimo zdravo preduzeće za novo doba

U “Elektrokrajini” je u protekle dvije i po godine urađena ozbiljna reorganizacija i restruktuiranje što je već ove godine dalo vidljive dobre rezultate. Direktna posljedica toga je da je u prvom polugodištu ove godine “Elektrokrajina” ostvarila dobit od 4,25 miliona KM za razliku od gubitka koji smo imali prošle godine, rekao je u intervjuu za Banjaluka.net Dragan Čavić, v.d. direktora “Elektrokrajine”.

“Jedan od osnovnih problema ove firme je bio preveliki broj zaposlenih. Kad sam došao zatekao sam 1.908 zaposlenih, dok u ovom trenutku imamo 1.280 zaposlenih, što znači da smo broj radnika smanjili za 33 odsto. To je dalo ozbiljne efekte na ukupne rashode. Vodili smo računa da iskoristimo tu priliku, da smanjimo rashode za plate i istovremeno izmjenimo nepovoljnu strukturu radne snage.

Kad sam došao ovdje zatekao sam situaciju da elektro monteri, koji svaki dan izlažu svoj život opasnosti radeći na elektroenergetskim postrojenjima, imaju izuzetno niske plate. To smo odmah počeli mjenjati jer smo imali veliki odliv najstručnijih radnika, elektro inženjera, tehničara i montera. Već u prvoj godini mandata sam vršio veliki pritisak da poboljšamo naplatu zato što je bilo mnogo toga nenaplaćenog, a nije korišten ni jedan zakonski instrument da se izvrši naplata. Značajno smo povećali naplatu već u prvoj godini (2019. god), što je omogućilo da radnicima u tehničkom sektoru povećamo plate za 15%. Kasnijim smanjenjem broja radnika i novom sistematizacijom predvidjeli smo da radnicima koje radi na vitalnim poslovima još jednom povećamo platu”, kaže Čavić.

Koji su vidljivi efekti pomenute reorganizacije u “Elektrokrajini”?

ČAVIĆ: Jedan od njih je plata radnika. Prosječna plata je povećana za 26 % od marta 2019. godine kad sam došao na mjesto direktora, da bi u maju 2021. godine bila 1.245 KM, a sada i nešto veća. Regres radnicima je ranije isplaćivan u ratama, što se prenosilo u sljedeću godinu, iako je kolektivnim ugovorom predviđeno da se regres isplaćuje do kraja šestog mjeseca. Ove godine smo isplatili regres do kraja juna svim radnicima. Prije svega u ovoj firmi rade živi ljudi koji treba da žive od svog rada, da budu nagrađeni za rad, ali i destimulisani za nerad. Mi upravo mijenjamo Pravilnik o platama, što je rezultat novog kolektivnog ugovora kojim je predviđeno da pored stimulativnog dijela postoji i destimulativni dio do 15% i to ćemo od ovog mjeseca početi primjenjivati. Kao što je praksa u privatnim firmama, tako i u javnim preduzećima moramo napraviti diferencijaciju između rada i nerada. Rad nagradi, nerad kazni. To je jednostavno tako.

Mi smo smanjenjem broja radnika obračunski predvidjeli smanjenje izdataka za bruto plate od 14,5 miliona KM. Međutim, obzirom da smo stimulativne otpremine isplatili pozajmicom od Matičnog preduzeća „Elektroprivrede Republike Srpske“ koju ćemo vratiti zaključno sa 2023. godinom, tek nakon toga ćemo imati puni efekat smanjenja radnika. Kad sve to raščistimo taj efekat će biti 10-tak miliona manje rashoda i na konto toga smo povećali plate onima koji su ostali. Cilj nam je da imamo radnika koji je solidno plaćen za naše okolnosti.

Kako “Elektrokrajina” prolazi proces razdvajanja djelatnosti unutar „Elektroprivrede Republike Srpske“?

ČAVIĆ: Usvojen je novi Zakon o električnoj energiji koji je doveo do razdvajanja djelatnosti snebadijevanja iz distributivnih preduzeća koja su postala operatori distributivnog sistema. Do te promjene je formalno došlo od 1. januara ove godine, a faktički od 1. aprila kada smo potpuno prestali da prodajemo električnu energiju. Svu prodaju električne energije preuzele su dvije direkcije Matičnog preduzeća „Elektroprivrede RS“ u okviru zakonom predviđene liberalizacije tržišta.

“Elektrokrajina” je danas operator distributivnog sistema koji radi sve ranije poslove sem prodaje. Mi i dalje očitavamo brojila, održavamo mrežu, vršimo priključke i sve poslove oko investicija na mreži. Prihode sada ostvarimo samo od mrežarine i nešto malo od priključaka, što je dovelo je smanjenja godišnjih prihoda preduzeća. Da nismo na vrijeme izvršili pripreme, smanjili broj radnika i smanjili operativne troškove po svim osnovama, posebno neprioritetne rashode, bili bi u problemu i ne bi mogli da izmirujemo obaveze.

Sve smo uradili na vrijeme i u ovom trenutku imamo potpunu likvidnost, izmirujemo plate u bruto iznosu i nemamo nikakvih dugova prema državi. Nedavno smo izvršili restruktuiranje duga emisijom obveznica. Prodali smo 27,4 miliona KM obveznica sa kamatom od 3,5% na deset godina uz polugodišnju otplatu anuiteta, što nam je isključivo služilo za restruktuiranje obaveza. Dakle, nismo išli u dodatno zaduženje nego da smanjimo rashode za 2,5 miliona KM na godišnjem nivou što je za nas dosta značajno u ukupnoj masi rashoda.

Elektrokrajina je prvi put dobila pozitivno mišljenje revizora na finansijski izvještaj za 2020. godinu. Šta je tome doprinijelo?

ČAVIĆ: Ovdje je godinama postojala praksa da se ispravkama vrijednosti knjiže potraživanja koja su, da budem iskren, nenaplativa. Ona su oprihodovana i kroz obračun kamate i kroz prikazivanje obračunskog potencijalnog prihoda koji je uticao na bilans pa je preduzeće ranijih godina imalo pozitivne rezultate iako oni uopšte nisu bili pozitivni. To se jednom moralo iščistiti iz bilansa.

Bio sam zagovornik, a zadovoljan sam što je to naišlo na razumijevanje u cijeloj „Elektroprivredi“, da iskoristimo priliku i jednostavno očistimo sve ono što su recidivi prošlosti, odnosno da očistimo bilanse od takvih obaveza. To čišćenje u bilansu nas je dovelo do toga da smo u 2020. godini imali gubitak iz ranijih godina ali smo se riješili obaveza i nerealnog prikazivanja.
Ovo što sada preduzeće bilansno prikazuje je tačno stanje. Mi smo akcionarsko društvo i moramo akcionarima prikazati pravo stanje u firmi, a ne da šminkamo stanje pa da ljudi imaju lažnu predstavu. Skupština akcionara želi od ove firme dobit, želi efetke, racionalno poslovanje, smanjenje rashoda, te povećanje prihoda i dobiti.

Direktna posljedica čišćenja bilansa je da smo za poslovnu 2020. godinu dobili pozitivno mišljenje revizora jer smo otklonili sve nedostatke iz ranijih revizija i poštovali preporuke revizora koje su se u kontinuitetu ponavljale, samo su dobrim dijelom bile ignorisane.

Kakvi su poslovni rezultati preduzeća u 2021. godini?

ČAVIĆ: U prvom polugodištu 2021. osjećaju se mnogi pozitivni efekti sprovedenih mjera. Sve navedeno je dovelo do toga da “Elektrokrajina” u prvom polugodištu ove godine ima dobit od 4,25 miliona KM za razliku od gubitka od 5,55 miliona koji smo imali u istom periodu prošle godine, što čini pozitivnu razliku od skoro 10 miliona KM. Ukupne polugodišnji prihodi iznosili su 85,7 miliona KM, što je smanjenje za 3,2%, ali smo istovremeno rashode smanjili za 13,4%, na 81,5 miliona KM. Daleko veća stopa smanjenja rashoda u odnosu na smanjenje prihoda nam je omogućila da održimo tekuću likvidnost i ostvarimo pozitivan bilans uspjeha. Narod je davno rekao – koliko para, toliko muzike. To je suština ekonomije. Ne možeš da trošiš ono što nemaš, već samo ono što imaš i da u to uklopiš sve rashode i domaćinski ih rasporediš.

Takođe, našim aktivnostima u prvih šest mjeseci naplatili smo dodatnih tri miliona KM otpisanih potraživanja. Smanjili smo ukupna kratkoročna potraživanja za 25%, odnosno za 9,2 miliona KM, a potraživanja kupaca za 16,7 miliona KM ili 58%. Ukupne obaveze smanjili smo za 4,3%, dok smo distributivne gubitke smanjili za 3,4% sa čim nisam zadovoljan jer tu ima prostor da se više uradi. To je pitanje sa kojim ćemo se prioritetno baviti jer nam predstavlja ozbiljan teret.

Praktično, mi smo od 2019. godine napravili pomake u svim poslovnim segmentima i u smanjenju obaveza prema „Elektroprivredi“ koje su se godinama gomilale. To smo odmah presjekli i rekli nema više stvaranja novih obaveza, dajte da podvučemo crtu i da ako imamo obavezu prema vama, hajde da počnemo da ih vraćamo. Od 2019. do polovine ove godine smanjili smo nenaplaćena potraživanja za 55 miliona KM. I u prošloj teškoj, pandemijskoj godini, mi smo upravo velikom naplatom starih nenaplaćenih prihoda djelimično i poboljšali likvidnost „Elektroprivrede“, jer je oko 35 miliona KM od tih sredstava otišlo njima. Mi sada uredno servisiramo obaveze prema „Elektroprivredi“ i čistimo ih onako kako je dogovoreno ugovorom o reprogramu.

Jedan veliki dio kredita smo restruktuirali na način da smo emisijom obveznica to isplatili u cjelosti. Ono što nam je ostalo je kredit prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj koji je u potpunosti u funkciji investicija na području cijele „Elektrokrajine“. Projekat se realizuje i treba da se okonča za godinu i po dana, a podrazumijeva ukupno oko 35 miliona KM investicija u elektroenergetske objekte.

Koje su planirane investicije u narednom periodu?

ČAVIĆ: Čitav ovaj period nismo zanemarili investicije u mrežu. I pored svih problema, u protekle dvije i po godine smo u izgradnju i sanaciju elektrodistributivne mreže uložili više od 52 miliona KM. Izgrađeno je i sanirano 810 kilometara mreže i 295 trafo stanica. Ono što smo planirali to smo i uradili, da što više ulažemo u našu osnovnu djelatnost, poboljšanje elektrodistributivne mreže i održavanje energetskih objekata.

Međutim, ono što građani treba da znaju je da preduzeće ima ograničen izvor vlastitih sredstava za investicije. To su prije svega slobodna amortizacija i sredstva koja možemo usmjeriti iz dobiti. Postoji neka procjena da je potrebno oko 500 miliona evra da se stanje elektromreže u cijeloj Republici Srpskoj dovede u pristojno stanje. Mislim da je to potcijenjeno i da bi trebalo više od milijardu maraka. To bi podrazmijevalo rekonstrukciju mreže, uvođenje novih tehnologija da se elektronski upravlja distribucijom, očitanjima i uključenjima brojila, što se danas u savremenom svijetu sve više upotrebljava. Mi smo ušli u te tokove, ali nedovoljno. Kad završimo ovu investiciju koju finansiramo iz kredita EBRD-a imaćemo oko 55.000 brojila sa daljinskim očitanjem i mogućnošću daljinskog uključenja i isključenja brojila. To znači da će nam subjektivnost u učitanju biti eliminisana, jer nije tajna da se ponekad ne izvrši realno očitanje stanja na brojilu. Nastojimo te stvari da mijenjamo na bolje, ali smo ograničeni resursima i sredstvima.

Plan nam je da u narednih godinu i po dana završimo rekonstrukciju niskonaponske i srednjenaponske mreže u dobrom dijelu gradova i opština u Krajini. Trebamo se obratiti i fondovima za zelenu energiju i spremni smo da se prilagodimo novim zakonskim rješenjima da se energija štedi i proizvodi na svakom mjestu, da mi kao operator distributivnog sistema viškove proizvodnje preuzimamo, a manjkove vraćamo. Sve su to stvari koje nosi novo vrijeme. Pred svim distributivnim preduzećima su veliki izazovi i mi smo toga svjesni. U tom cilju je potrebno da se kadrovski poboljšamo. Ovo je živ organizam u kojem se uvijek pojavljuju neke novine i tehnički napreci. Mi pokušavamo sve to da pratimo, ali se moramo uklopiti u limite, jer ne smijemo ući u zaduženja koja ne bi mogli da vraćamo, sa kojima bi kolabrirali i ne bi mogli vršiti ni osnovnu funkciju. Naša investiciona mogućnost je daleko manja od realnih potreba i to je pitanje kojim će se trebati baviti i Vlada Republike Srpske a ne samo distributivna preduzeća.

Kako gledate na proces otvaranja tržišta električne energije i šta on sa sobom donosi?

ČAVIĆ: Novi Zakon o električnoj energiji predviđa liberalizaciju tržišta električne energije, a ranija elektrodistributivna preduzeća je definisao kao operatore distributivnog sistema, što je potpuno nova filozofija. Da bi sve ovo zaživjelo u pravom smislu te riječi, da bi se tržište liberalizovalo u suštini, to znači da neće država imati monopol u prodaji struje običnom čovjeku ili firmi, već da će to regulisati tržište. Suština je da kupuješ struju na tržištu na kojem više snabdjevača nudi različite uslove plaćanja, gdje se oni takmiče sa nižim cijenama, fleksibilnijim rokovima naplate i slično. Monopol je krajnje opasan i dobro je što zakon razbija monopol, ali njega će biti sve dok se ne izvrši uravnoteženje cijena električne energije na tržištu. Regulatorna komisija za energiju je izdala 30-tak licenci za tržišne snabdjevače, a koliko znam, ni jedan od njih, izuzev Direkcije za tržišno snabdijevanje „Elektroprivrede RS“ se time nije bavio, odnosno ni sa kim drugim nemamo zaključeni ugovor o obavljaju distributivnih poslova.

Međutim, kako bude rastao standard rašće i cijena električne energije, jer je cijena u RS najniža u regionu što je ogroman problem za proizvođače, distributere i za posledicu ima nedovoljno ulaganje u mrežu. Mi sa ovom cijenom električne energije ne možemo rješavati nagomilane probleme iz tekućeg investicionog potencijala distributivnih preduzeća.

Ilustrovaću to podatkom da „Elektrokrajina“ ima oko 4.500 trafo stanica, od čega je više od polovine starije od 35 godina, a da ne govorim o stanju niskonaponske mreže, posebno u ruralnim područjima. Država ulaže u putnu infrastrukturu direktno, u sve druge infrastrukture, samo je elektrodistributivna kao najznačajnija i temelj svih drugih infrastruktura u potpunosti pala na teret distributivnih preduzeća.

U perspektivi će se morati uraditi nešto da se država uključi u poboljšanje elektrodistributivne mreže, jer je to osnov razvoja. A to sve vodi ka fazi u kojoj će društvo biti sposobno da imamo cijenu el.energije koja je jednaka cijeni na međunarodnom tržištu. Neka od ključnih pitanja koja nameće EU su energetska efikasnost i tranzicija. Ukidanje proizvodnje energije iz fosilnih izvora, odnosno iz termoelektrana i prelazak na obnovljive izvore električne energije, biće ogroman izazov u perspektivi, kako za nas tako i za sve ostale države. Ovo je vrlo kompleksan spektar pitanja, a distributivna preduzeća su kruna toga.

Kakvo je stanje sa kvalitetnim i obrazovanim radnicima u “Elektrokrajini”. Da li planirate podmlađivanje kadrova?

ČAVIĆ: Ranije smo imali neprirodno veliki broj radnika, čak 1.908, a sada smo taj broj smanjili na 1.280, ali i dalje postoji neadekvatna struktura zaposlenih. Ubijeđen sam da bi sa pravom strukturom radnika posao operatora distributivnog sistema „Elektrokrajine“ trebalo da obavlja oko 1.000 radnika, od čega bi 950 bilo u tehničkom sektoru, dakle elektromontera, elektro inženjera i svih onih koji rade direktno na mreži, te 50-tak radnika u administraciji, odnosno sektoru podrške, koji bi trebali biti potpuno osposobljeni. Dakle, ekonomisti sa adekvatnim sertifikatima i pravnici sa pravosudnim ispitima koji bi nas zastupali u svim pravnim pitanjima. To je nešto na čemu ćemo raditi u narednim koracima.

U proteklom periodu smo primili oko 15 elektro inženjera. Sve što smo mogli da apsorbujemo sa elektrotehničkih fakulteta u Istočnom Sarajevu i u Banjaluci sa energetskog smjera, mi smo i odradili. Svima mladim inženjerima smo otvorili vrata i većina njih je prošla obuku.

Međutim, ono što nije dobro za ovaj sektor je da zbog ogromne potražnje tržišta za informatičarima sve manje studenata elektrotehničkih fakuteta upisuje elektroenergetski smjer, a sve više ih je na informatičkim usmjerenjima, što dugoročno predstavlja ozbiljan problem. U perspektivi biće jako teško doći do inženjera energetičara. Ako je u strategiji razvoja Republike Srpske razvoj energetike primaran, bilo bi dobro da se u toj oblasti na visokoškolskim ustanovama posveti pažnja.

Postoje naravno i problemi „divljih“ diploma. Neshvatljivo je da se, pored naše srednje elektrotehničke škole u kojoj djeca završe zanat za KV montera ili električara, svako malo pojavljuju oni koji imaju diplome iz Širokog Brijega, koji u pauzi između čekanja na dva autobusa dođu sa završenom školom. Mi smo uveli da svi koji budu primljeni kod nas moraju biti sertifikovani od Saveza energetičara Republike Srpske. Bitno nam je da zaštitimo i živote ljudi, jer je opasno raditi na elektroenergetskim objektima bez adekvatne edukacije i sertifikacije za te poslove.

Dakle, nastojimo ovo preduzeće prilagoditi svim okolnostima, kako bi trajno bilo zdravo, potpuno likvidno i spremno da odgovori na sve zadatke i izazove.

(D.J)