Analiza predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj

0
46

Predsjednik Republike Srpske jedna je od najviših političkih funkcija u Republici Srpskoj. Shodno tome, ne iznenađuje činjenica da trka za kabinet smješten na broju 4 u banjalučkoj ulici Bana Milosavljevića privlači mnogo pažnje domaće javnosti, kada je riječ o izborima. Pored simboličke uloge u predstavljanju Republike Srpske, predsjednik ima, iako ograničena, snažna izvršna ovlašćenja.

Prvi put predsjednik Republike Srpske biran je 1992. kada je za prvog predsjednika Srpske izabran dr Radovan Karadžić, politički vođa Srpske u ratnom periodu. Važno je napomenuti da je on imenovan od strane parlamenta. Naslijedila ga je dr Biljana Plavšić, prva od dvije žene koje su vodile Republiku Srpsku i ujedno prvi predsjednik biran direktno na izborima. Zanimljivo je istaći da je Republika Srpska u trideset godina postojanja direktno birala dvije predsjednice, nešto čime se ni zemlje sa mnogo dužom tradicijom demokratije ne mogu pohvaliti. Ona je ujedno i “prenijela” predsjednički kabinet u Banju Luku.

Redom, na ovu funkciju pored Karadžića (1992) i Plavšićeve (1996), birani su:

  • Nikola Poplašen 1998.
  • Mirko Šarović 2000.
  • Dragan Čavić 2002.
  • Milan Jelić 2006.
  • Rajko Kuzmanović 2007.
  • Milorad Dodik 2010. i 2014.
  • Željka Cvijanović 2018.

Prvi predsjednički izbori bili su ujedno i najmanje neizvjesni, barem kada se posmatra sa vremenske distance od 26 godina. Na njima, Biljana Plavšić je osvojila 59,2% glasova, naspram Živka Radišića, drugoplasiranog kandidata sa osvojenih 15,6% glasova. Najneizvjesniji izbori, kada je riječ o razlici između dva kandidata sa najvećim brojem glasova održani su 2014. godine kada je Milorad Dodik osvojio drugi predsjednički mandat protiv Ognjena Tadića sa razlikom od samo 1,1 procentni poen. Na posljednjim izborima 2018. Željka Cvijanović zabilježila je rezultat od 47,04% osvojenih glasova, pri čemu je bilo nešto ispod 700.000 važećih glasova.

Kada je riječ o izlaznosti, najveća je zabilježena na prvim izborima po okončanju rata u BiH, kada je bilo čak 1.075.581 važećih glasova na izborima na kojima je pobijedila Biljana Plavšić. Najmanja izlaznost zabilježena je na prijevremenim izborima 2007. godine, održanim nakon iznenadne smrti tadašnjeg predsjednika dr Milana Jelića. Izbrojano je 411.023 važećih listića, a sa pobjedom Rajka Kuzmanovića, SNSD je zadržao mjesto predsjednika Republike Srpske, pokazuje analiza agencije Metrics. 

Naredni predsjednički izbori u Srpskoj na redu su na jesen ove godine. Još uvijek su otvorena brojna pitanja, prije svega ko će biti kandidati?

(A.M.)

Ostavite komentar