Hilari i Čelsi Klinton izazvale bijes u Turskoj filmom o ženama u kurdskoj vojsci

0
256

Hillary Clinton, bivša šefica State Departmenta, prva dama i kandidatkinja za predsjednicu Sjedinjenih Država, s kćerkom Chelsea i u partnerstvu s glumcem Samom Bransonom, sinom multimilijardera Richarda Bransona, pokrenule su produkcijsku kompaniju HiddenLight.

Otkupile su prava na adaptaciju kurdske drame “Kćeri Kobanija: Priča o pobuni, hrabrosti i pravdi” (The Daughters of Kobani: A Story of Rebellion, Courage, and Justice) koju će, kako se očekuje, 16. februara objaviti jedna od najprodavanijih američkih autorica Gayle Tzemach Lemmon.

Prema priči o ženskoj kurdskoj jedinici koja se borila protiv takozvane Islamske države u sjevernosirijskom gradu Kobani snimit će seriju.

“Stvorili smo HiddenLight kako bismo proslavili junakinje – kako opjevane, tako i neopjevane – čija se hrabrost prečesto zanemaruje, i oduševljene smo što ćemo ovu nadahnjujuću priču donijeti gledateljima širom svijeta, kazala je Hillary Clinton, kako je citira Hollywood Reporter.

Ranije su sklopile ugovor s Apple TV + za dokumentarnu seriju temeljenu na njihovoj vlastitoj Knjizi o ženama s petljom (The Book of Gutsy Women)

IDIL-ovci su ih se posebno plašili

Zasnovana na stotinama sati intervjua i izvještaja s terena u Siriji, Kćeri Kobanija je priča o kurdskoj Ženskoj odbrambenoj jedinici (YPJ) sastavljenoj isključivo od žena koje su se borile protiv IDIL-a sjevernoj Siriji.

Kobane je grad na sjeveru Sirije sa većinskom kurdskom populacijom gdje su se Jedinice narodne odbrane sirijskih Kurda (YPG) borile sa pripadnicima ekstremističke grupe ‘Islamska država’. Ženska jedinica YPG-a, Ženska odbrambena jedinica (YPJ) je ogranak YPG. ‘Islamska država’ je poražena u martu 2019. kada je Međunarodna koalicija za borbu protiv ‘Islamske države’ predvođena SAD-om porazila i uništila preostale teritorije koje su bile pod kontrolom “kalifata” u Iraku i Siriji.

Knjiga se usredotočuje na samo četiri žene koje su sudjelovale u bici za Kobani 2014. godine, detaljno opisujući kako su one i njihove suborkinje pomogle povratiti grad, uz pomoć američke obavještajne službe i zračnih napada, a uključuje i intervjue s vodećim ličnostima na sjeveroistoku Sirije kao i u Sjedinjenim Državama.

Prema najavi knjige na Amazonu, autorica također zaranja u to kako su se borkinje borile i protiv nejednakosti koja je trajala u njihovoj zemlji godinama radeći na širenju vlastite političke vizije istovremeno se boreći se protiv IDIL-ovih muškaraca koji su kupovali i prodavale žene.

Navodi se kako su tokom opsade grada, žene koje su se borile u YPJ porazile snage IDIL-a koristeći oružje koje su svojim novcem kupile na crnom tržištu, uključujući ruske kalašnjikove (AK-47), kao i ručno izrađene bombe, čekajući potporu zapadnih snaga. Žene borci iz YPJ pomagale su održati grad Kobane koji je bio pod opsadom IDIL-a sedam mjeseci, prije nego što je stigla pomoć američkih zračnih snaga.

“Iz tog nevjerojatnog rata proizašla je borbena snaga koja nije imala namjeru samo poraziti IDIL na bojnom polju, već širiti vlastitu političku viziju i uspostaviti rodnu ravnopravnost u svom kutku Bliskog Istoka i šire. U tom procesu zaslužili su poštovanje i značajnu vojnu potporu i američkih snaga za specijalne operacije. Niko se nije borio jače od državne sekretarke Clinton da podigne glas žena širom svijeta i osvijetli živote žena koje se svakodnevno bore za svoju budućnost. Ona je pravi pionir i nema boljeg partnera koji bi ‘Kćeri Kobanija’ i ovu priču o ženama koje su razbile IDIL doveo na ekran od HiddenLight”, kazala je autorica Lemmon.

Lemmon, koja je viši suradnik u Vijeću za vanjske odnose (Council on Foreign Relations), počela je pisati o poduzetništvu u sukobljenim i postkonfliktnim zonama dok je studirala na Harvardu nakon što je desetljećima pokrivala politiku radeći za ABC News. Njene radove iz Afganistana, Ruande, Liberije, Bosne i Hercegovine i šire, između ostalih, objavile su Svjetska banka, Harvard Business School, Financial Times, Harvard Business Review i CNN.

Uspon takozvane Islamske države pretvorio je Kurde u heroje borbe protiv te terorističke skupine. Dvomilionski irački grad Mosul je 2014. godine pao pod IDIL skoro bez otpora, ali je Kobane, gradić u Siriji u kojem živi oko 40.000 stanovnika među kojima su Kurdi većina, ali u kojem žive i Arapi, pružio otpor i doveo do prvog poraza IDIL-a. Tad su u prvi plan izbile kurdske borkinje, pešmerge, koje su se s muškarcima borile u prvim redovima, kao i kasnije tokom operacija rušenja tzv. Islamske države.

Teroristi IDIL-a silno su plašili pešmerga jer vjeruju da, navodno i prema njihovom tumačenju Kur'ana, idu izravno u džehenem (pakao) ako ih ubije žena. YPJ-ove gerilke svjetsku su slavu zbog svoje neustrašive kampanje protiv IDIL-a, ovjekovječile i naslovnicom Marie Claire, najprodavanijeg ženskog časopisa koji izlazi u Francuskoj.

lham Ahmed, jedna od najviše pozicioniranih žena u kurdskoj zajednici u Siriji je u izjavi za Al-Monitor pohvalila projekt Clintonovih kao “strateški s gledišta slobode žena”.

Za Tursku su one teroristkinje

Međutim, turska državna novinska agencija Anadolu, obrušila se na spomenutu vijest.

Pod naslovom “SAD: Pro-PKK / YPG teroristička TV emisija dolazi od Clintonovih”, turski državni medij piše da serija “pokušava oprati članove terorističke skupine YPG / PKK kao takozvane borce za slobodu”, a kod citiranja Clinton navodi da će serija “prikazivati takozvane hrabre, prkosne žene koje se bore za pravdu i jednakost”.

“Serija ima za cilj ispričati priču o ženskim borcima – odnosno teroristima PKK / YPG – navodno umiješanim u borbe protiv DAEŠ-a / IDIL-a koje su trajale od 2014. do početka 2015. godine”, piše Anadolija.

Za Radničku partiju Kurdistana (PKK) Anadolija navodi da je “proglašena terorističkom organizacijom u Turskoj, Sjedinjenim Državama i Evropskoj uniji i odgovorna za smrt oko 40.000 ljudi, uključujući žene, djecu i dojenčad”, da je “poznata po kršenju ljudskih prava i po vrbovanju žena u njihove redove, često nasilnom i uz serijsko silovanje”, te da su Jedinice narodne odbrane sirijskih Kurda (YPG), čiji je dio Ženska odbrambena jedinica (YPJ), sirijska ispostava PKK.

Kurdska radnička partija (PKK) desetljećima je teroristička prijetnja u Turskoj, a Abdullah Ocalan (Odžalan), lider PKK, je od 1999. godine u turskom zatvoru. Ankara strahuje od eventualnog formiranja neke kurdske države na svojim granicama, u Iraku i Siriji, što bi, pretpostavljaju, potaknulo Kurde u Turskoj da krenu u proces odcjepljenja. Procjenjuje se da u toj regiji živi između 35 i 40 miliona Kurda, od čega u Turskoj oko 14,5 miliona, Iranu oko osam, Iraku nešto više od pet miliona te u Siriji oko 1,7 miliona.

Ovo nije prvi put da turske vlasti kritiziraju američku politiku prema Kurdima, a nije ni prvi put da su se obrušili na samu Hillary Clinton. Bivši i posljednji turski premijer Binali Juldirim (Yildirim) – budući da je Turska promijenila ustav čime je predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) preuzeo izvršne ovlasti – kritizirao je 2016. godine Clinton, tada kandidatkinju Demokratske stranke za predsjednicu SAD-a, zbog “podrške terorističkoj skupini PKK / PYD u Siriji”.

“Također bih razmislila o naoružavanju Kurda. Kurdi su bili naši najbolji partneri u Siriji, kao i u Iraku. I znam da postoji velika zabrinutost zbog toga ‘u nekim krugovima’, ali mislim da bi oni trebali imati potrebnu opremu kako bi kurdski i arapski borci na terenu bili glavni način da oslobodimo grad Raku nakon potiskivanja IDIL-a iz Iraka”, kazala je Clinton tokom predsjedničke debate. Jildirim je tad u obraćanju zastupnicima svoje vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) između ostalog upitao “da li je moralno koristiti jednu terorističku organizaciju za borbu protiv druge terorističke organizacije”.

Američki streaming servis Hulu već je objavio seriju pod nazivom “Ničija zemlja” (No Man's Land) koja ističe junaštvo kurskih borkinja YPJ-a prepunoj scena u kojima se one bore protiv IDIL-ovaca.

U Francuskoj i šire popularan je i špijunski triler “Ured legendi” (Le Bureau des Legendes) u kojem je jedan dio radnje smješten na sjeveroistok Sirije i u kojem su prikazane kurdske vojnikinje.

(RSE)

Ostavite komentar