Između članstva u NATO-u i vojne neutralnosti – gdje je BiH?

0
73

Gdje je Bosna i Hercegevina između članstva NATO-u i vojnoj neutralnosti? Suprotni polovi iste borbe – za sigurnost građana, nepomirljivi su. Analitičari smatraju da će NATO pojačati angažman, ali i da Rusija neće odustati od uticaja. O svemu, izazovima, te prilikama integracija razgovarano je u Banjaluci.

Šesto odredište – Banjaluka. Uz jasna mišljenja, stavove, ili pak predrasude, ovdje se sa mladim ljudima razgovaralo o bezbjednosnim rizicima. O vojnim savezima, ali i članstvu u onom najvećem – NATO-u.

“Na kraju krajeva, na čitavoj Bosni je da odluči”, stav je Johna Cappella iz Balkanske bezbjedonosne mreže.

Pomiješana mišljenja, zbog mijenjanja mišljenja političara o članstvu u NATO-u, prisutna su kod studenata.

“Kontinuitet dijaloga je ključan u ovome procesu. Sa primrnim ciljem stvaranja sigurne i prosperitene BiH za buduća pokoljenja”, izjavio je Jasmin Spahić, aktivista.

Studenti znaju da je većina neutralnih država u Evropi okružene su NATO-om, ili nekom drugom silom, pa se pitaju – posebno u Banjaluci, da li je vojna neutralnost održiva na Balkanu? Ko će o svemu odlučiti?

“Dok se ne dogovore oni koji predstavljaju ove građane, zamrznuti konflikt. Ja vjerujem da eskalirati neće. Ali, voditi u konflikt i eskalaciju konflikta mogu samo kriminalci, nemoralni, nečasni ljudi, da ne kažem zgrabisti. Koji se služe metodolgijom prvobitne akumulacije kapitala, na hajdučki način, gledaju samo sebe i svoje interese, a zaboravljaju opšti interes”, rekao je Duško Vejnović iz Evropskog centra defendologije.

“Vi vidite da o malo čemu ima dogovora u BIH, pogotovo da se dogovore o vojnom savezu. Dakle, moraće ipak veliki napraviti neku procjenu”, dodao je.

Ova diskusija vodi se u momentu kada je BiH ispunila 70 % Programa reformi koje je državno Predsjendištvo poslalo NATO-u u Brisel.

“Jeste izazovno ovdje diskutovati, u Banjaluci, u Republici Srpskoj. To je razumljivo. Ja sam ohrabren, što su studenti ovdje i što su otvoreni za razgovor, to je ključ. Imati diskusiju, a ne da vičemo jedni na druge, ili da ne koristimo političku retoriku. Znam da ima mnogo emocija, ali važno je početi razgovor, da bismo razumjeli obje strane i našli način da političari donesu odluku”, rekao je Cappello.

Oni koji donose odluke često se pozivaju na susjede:

– Jedni na vojno neutralnu Srbiju, drugi na Hrvatsku, ili pak Crnu Goru, koje su članice NATO alijanse.

Biranje bezbjednosnog kišobrana, za političare u Bosni i Hercegovini, ove jeseni, postalo je vrlo bitno pitanje, o kojem i dalje nema potpunog konsenzusa.

(N1)

Ostavite komentar