Razgovarao: Dragan Jerinić
Ponovo apelujem na bh. vlasti da rade zajedno na kupovini vakcina, daju prioritet zdravstvenim radnicima i ranjivim kategorijama i da koordiniraju mjere, rekao je u intervjuu za Banjaluka.net ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Metju Fild.
“Pandemija je ogroman izazov za vlade i građane diljem svijeta. Trenutak krize je kada se građani i njihovi izabrani zvaničnici ujedine i sarađuju za viši cilj. Vidim trenutnu situaciju u BiH, povećanje brojeva i bolnice su pod pritiskom, i jako sam zabrinut. Znamo da je globalna opskrba vakcinama problem i da je potrebno strpljenje. Ali, čak i kada vakcine dođu, to neće biti rješenje preko noći. U Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje vakcinacija ide dobro, još uvijek imamo stroge mjere i ograničenja u kontaktima. Svi se moramo odgovorno ponašati kako bi usporili širenje i sačuvali živote – svi imamo ulogu u tome”, kaže Fild.
Šta je po Vama glavni uzrok nefunkcionisanja vlasti na državnom, ali i na nižim nivoima. Da li je to nespremnost političara na kompromis? Može li se reći da su naši političari na neki način zarobljenici vlastite teške nacionalne retorike kojom se služe?
FILD: Tokom mog boravka ovdje, čuo sam veliki broj građana kako ispoljavaju svoju frustriranost jer zemlja ne ide naprijed dovoljno brzo, kao i da vlade ne rade dovoljno. Slažem se. Da, ovo je komplikovan politički sistem, ali sam također svjedočio pozitivnim pričama pojedinačnih uspjeha u ovom sistemu – glavni faktor za to izgleda da je volja.
Oni koji vide svoj posao kao predstavljanje onih koji su ih izabrali, koji su predani poboljšanju života građana, i koji mogu i prave razliku. Ovo se dešava u nekim institucijama, opštinama ili javnim kompanijama – a trebali bi očekivati, ili zahtjevati to u svim. Ujedinjeno Kraljevstvo je dokazani prijatelj i partner, i možemo pružiti tehničku i drugu vrstu podrške. Ali, mi ne možemo biti zamjena za tu predanost, predanost koja se duguje građanima ove zemlje.
Tužno je što mladi odlaze iz BiH
Koje su ključne reforme koje stoje pred BiH da bi se ona koliko toliko kretala napred?
FILD: Kada govorimo o reformama, pomislim na tužnu pojavu mladih i kvalifikovanih koji odlaze u potrazi za prilikama negdje drugo. Pitali smo koje vrste promjena bi željeli vidjeti, ovdje u BiH, i šta bi pomoglo da ostanu – bolje javne usluge, jača vladavina prava, poboljšano obrazovanje i zdravstvo, borba protiv korupcije, pravičnije ekonomske prilike za sve. Ovo bi trebao onda biti prioritet za sve na vlasti. A to je ujedno u skladu sa reformama koje se traže na putu ka EU.
Iako je Velika Britanija izašla iz Evropske unije, Vi i dalje zagovarate i snažno se zalažete za evropski put BiH. Zašto?
FILD: Ujedinjeno Kraljevstvo je izašlo iz EU. I, zbog toga, nećete čuti da ja govorim zemlji da se pridruži. Međutim, ono što poštujem je demokratska volja građana ove zemlje, koja konzistentno iskazuje želju za kretanje na tom putu. I, koja je onda uloga Ujedinjenog Kraljevstva?
Mi smo ovdje da pomognemo sa implementacijom reformi koje su na dobrobit građana. Imamo značajne programe podrške, uključujući digitalizaciju usluga vlada, poboljšanje nezavisnosti sudova, uspostavljenje veće transparentnosti i odgovornosti u upravljanju, razvoj IT vještina u osnovnim školama, stipendije za studiranje u Ujedinjenom Kraljevstvu i još mnogo toga. Ujedinjeno Kraljevstvo želi pomoći izgradnji bolje zemlje u kojoj svi mogu biti uspješni.
NATO osigurava stabilnost društva
Veoma važno pitanje za BiH je pristup i veća saradnja sa NATO-om. Zašto je ta saradnja toliko važna za građane?
FILD: NATO pruža stabilnost i garantuje sigurnost. Ujedinjeno Kraljevsto je član – osnivač NATO-a, i iako su se članstvo i misija možda promijenili, i danas je temelj sigurnosti diljem euro-atlantskog područja. Kada je NATO formiran, bila je samo jedna prijetnja. Ali, na mnogo načina, završetak Hladnog rata je povećao broj sigurnosnih izazova sa kojima se svi mi, uključujući i BiH, suočavamo.
Lakše se suprostaviti svim ovim prijetnjama, od cyber prijetnji do organizovanog kriminala i uklanjanja mina i pandemije globalnog nivoa – ako radimo zajedno sa drugima. Ovo su međunarodne prijetnje koje zahtjevaju međunarodni odgovor. I, tu ulogu imaju organizacije poput NATO-a.
Za zemlje ne-članice, poput BiH, saradnja sa NATO-om je takva da svi imaju prednosti jer pomaže poboljšanju kapaciteta Oružanih snaga i drugih institucija.
Možete također pogledati reforme koje NATO podržava i pomaže partnerima da ih sprovedu – reforme koje jačaju demokratski civilni nadzor nad institucijama za pitanja odbrane i sigurnosti, štite pojedinačne slobode i osiguravaju zaštitu ljudskih prava i međunarodnog prava za sve. Ovo su odlike stabilnih društava.
A stabilnost dovodi do investicija, otvaranja radnih mjesta, ekonomskog rasta i prosperiteta, što poboljšava život za sve.
Svjesni smo da politički lideri i pozicije i opozicije iz Republike Srpske imaju skoro identičan stav kad je NATO u pitanju? Kako građanima Republike Srpske, ne političarima, objasniti sve koristi od jače saradnje sa NATO savezom?
FILD: Mislim da možete jasno vidjeti, uključujući i sa bh. susjedom Srbijom, koja je imala pozitivnu i konstruktivnu saradnju sa Savezom. Ove zemlje koje su usko sarađivale sa NATO-om, bez obzira da li su odlučile se pridružiti Savezu ili ne, i same govore o prednostima koje su iskusile: profesionalnije Oružane snage, bolja sposobnost (uz podršku i stručni savjet nekih od najboljih oružanih snaga u svijetu) da se efikasno bori protiv sigurnosnih izazova, i stabilnost koja je ponovo i iznova se pokazala kao “NATO podsticaj” u smislu ekonomskih prilika, otvaranja radnih mjesta i povećanja plata. Biti članica NATO-a znači da se njihov glas bolje čuje. I da imaju mjesto za stolom.
Ali, NATO je jasno rekao još davno, da iako vrata za BiH ostaju otvorena, na BiH je da odluči da li želi da uđe. U interesu je svih u BiH da budućnost bude definisana saradnjom i kompromisom – to je najbolja nada za sretnu, mirnu i prosperitetnu budućnost. Poboljšanje odnosa između NATO-a i BiH nikoga ne ugrožava a ima prednosti za sve.
Nema promjene ustavnog poretka
U Republici Srpskoj se može čuti i da saradnja sa NATO-om, a i inače kad se spomenu reforme, ide u pravcu smanjanja nadležnosti koje ima po Dejtonskom sporazumu. Koliko su realni takvi stavovi?
FILD: Saradnja sa NATO-om ne znači mijenjanje ustavnog poretka ove zemlje. Dejtonski mirovni sporazum jasno navodi da određene nadležnosti, uključujući odbranu i vanjsku politiku, leže na državnom nivou.
Saradnja sa NATO-om donosi veću efikasnost tih institucija i čini ih demokratski odgovornim: civilne vlasti moraju imati nadzor nad vojskom, budžetom, procesi nabavke i regrutacije moraju biti pravični i transparentni, a sve sporove treba rješavati na miran način.
Pitanje kompetencija i pravnog poretka je naravno važno. Ali, kada ja razgovaram sa građanima diljem zemlje, pitanja koja su njima prioritet su zdravlje porodice, sreća i dobrobit, te mogućnosti za njihovu djecu, kao i prilika da se izgradi bolji život ovdje, zajedno. Ništa od ovoga se ne može desiti bez sigurnosti – a NATO predstavlja sigurnost, stabilnost i prosperitet.
Pitanje OHR-a se stalno aktuelizuje? Može li danas BiH funkcionisati bez Visokog predstavnika?
FILD: OHR je važna institucija koju Ujedinjeno Kraljevstvo dugoročno podržava. Naš cilj ostaje zemlja kojoj ne treba dodatna podrška i strukture OHR-a, kao što se i nadamo da međunarodne sudije neće više biti potrebne – ali do toga se mora doći na osnovu konkretnog napretka, a mislim da do toga još nismo došli.
Kontinuirana politička retorika napada na institucije BiH čine postizanje tog cilja još težim i jača potrebu za OHR-om. Dok to vrijeme ne dođe, OHR će nastaviti da ima važnu ulogu a Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti da podržava njegov rad.
