Najskuplji stan u Republici Srpskoj u prvoj polovini ove godine prodat za 360.789 KM
Prema podacima iz kupoprodajnih ugovora i upitnika, a koji su bili predmet upisa prava vlasništva u područnim jedinicama i područnim kancelarijama Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), cijena najskupljeg stana u Republici Srpskoj u prvoj polovini ove godine iznosila je 360.789 KM.
Površina stana iznosi 109 kvadratnih metara i nalazi se u objektu izgrađenom 2022. godine. Uz stan su prometovani i pomoćna prostorija (krovna terasa) i garaža, pri čemu ukupna ostvarena cijena u ugovoru iznosi 467.414 KM.
Analizirajući podatke koji su javno dostupni u Registru cijena nepokretnosti – https://rcn.rgurs.org/ cijena najskuplje prometovane kuće iznosi 700.000 KM i evidentirana je u gradu Bijeljina. Korisna površina kuće iznosi 91 kvadratni metar, a zemljište uz objekat površine 762 kvadratna metra, a izgrađena je 1960. godine.
Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog objekta iznosi 5.223.280 KM i evidentirana je u opštini Vlasenica. Korisna površina objekta iznosi 2.774 kvadratna metra, a površina zemljišta uz objekat 2.259 kvadratnih metara i sagrađen je 2022. godine.
Cijena najskupljeg prometovanog poslovnog prostora iznosi 2.339.998 KM i evidentirana je u gradu Banja Luka. Površina poslovnog prostora iznosi 441,7 kvadratnih metara i nalazi se u objektu izgrađenom 2022. godine.
Cijena najskupljeg prometovanog građevinskog zemljišta je evidentirana u gradu Banja Luka i iznosi 3.300.000 KM za površinu zemljišta od 2.876 kvadratnih metara.
Cijena najskupljeg prometovanog poljoprivrednog zemljišta je evidentirana u gradu Prijedoru i iznosi 1.200.000 KM za površinu zemljišta od 27.722 kvadratna metra (2,77 ha).
U Registru cijena nepokretnosti koji vodi RUGIPP u prvoj polovini 2023. godine na teritoriji cijele Srpske ukupno je evidentirano 9.688 kupoprodajnih ugovora, koji su bili predmet upisa prava vlasništva, a ukupno je prometovano 21.362 nepokretnosti u ukupnoj vrijednosti od 598.102.362 KM.
Od ukupnog broja nepokretnosti koje su unijete u Registar cijena nepokretnosti, a koje se nalaze u okviru kupoprodajnih ugovora koji su sklopljeni u periodu 1.1.2023 – 30.6.2023. godine najviše se prometovalo građevinsko zemljište u odnosu na ukupan broj prometovanih nepokretnosti.
Posmatrajući ukupne cijene nepokretnosti u kupoprodajnim ugovorima koji su sklopljeni tokom ove godine najviše novca za nepokretnosti potrošeno je u Banjaluci, Bijeljini, Istočnom Novom Sarajevu, Trebinju, Doboju i Prijedoru.
Od osnivanja Registra cijena nepokretnosti 1.1.2017. godine do 30.6.2023. godine zabilježen je promet nepokretnosti vrijednosti od oko 5.000.000.000 KM
Posmatrajući evidentirane cijene nepokretnosti tokom prošle i u provoj polovini ove godine najviše je ponovo prometovano u Banjaluci, Trebinju, Bijeljini i Istočnom Novom Sarajevu.
Ukupna cijena nepokretnosti ostvarenih u kupoprodajnim ugovorima registrovanim u Registru cijena nepokretnosti za period 1.1– 30.06.2023. godine iznosi 598.102.362 KM te je za 83.640.234 KM veća od ukupnog zbira cijena nepokretnosti registrovanih u istom periodu 2022. godine.
Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove od početka 2017. godine na teritoriji cijele Republike Srpske evidentira sve kupoporodajne ugovore na osnovu kojih se vrši promet i knjiženje nepokretnosti. Lični podaci iz kupoprodajnih ugovora su zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, dok su podaci koji se odnose na cijenu, površinu, približnu lokaciju i vrstu nepokretnosti javno dostupni na zvaničnoj internet stranici Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove – https://rcn.rgurs.org/.
Na istoj stranici moguće je pogledati detalje godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja Registra cijena nepokretnosti.
Registar cijena nepokretnosti služi i za izradu planova i izvještaja neophodnih za praćenje tržišta i za potrebe modeliranja masovne procjene vrijednosti nepokretnosti za potrebe stanovništva, banaka, investitora, procjenitelja, a uspostavljanje Registara cijena nepokretnosti značajno je i za poslove eksproprijacije, kreiranje politike upotrebe zemljišta, uzimanje hipotekarnih kredita i slično.
Imajući u vidu da za podatke iz Registra cijena nepokretnosti vlada veliko interesovanje RUGIPP redovno informiše javnost o kretanju cijena na tržištu nepokretnosti putem Godišnjih izvještaja iz Registra cijena nepokretnosti. Međutim, zbog povećanog interesovanja medija, građana, privrednih i poslovnih subjekata za pouzdanim podacima sa tržišta nepokretnosti RUGIPP je izradila Polugodišnji izvještaj o stanju tržišta nepokretnosti kako bi se dobila jasna slika o tržištu nepokretnosti u navedenom periodu.
