TIMOTI LES: Bregzit i slovenački “non paper” osporavaju iste elite

0
241

Britanski analitičar Timoti Les smatra da, kada je riječ o rješavanju problema u pojedinim zemljama, možda bolje ne slušati stručnjake sa njihovim rezonovanim argumentima koji se pokazuju duboko pogrešnim već umjesto toga poslušati narod čija se intuicija na kraju pokazala pouzdanijom.

On je u autorskom tekstu za Medija centar ukazao na to šta je zajedničko Bregzitu i slovenačkom non-pejperu.

– Prateći međunarodna zbivanja u poslednjih nekoliko nedjelja, primoran sam da razmislim i o nedavnim događajima u sopstvenoj zemlji, Velikoj Britaniji, koja se takođe suočavala sa upozorenjima političkog establišmenta o skoroj katastrofi dok je pokušavala da ponovo uspostavi svoju nacionalnu državnost – naveo je Les.

On je podsjetio da se početkom 2016. godine ogromna koalicija snaga, koju su činili vladini ministri, parlamentarci, državna služba, industrija i bankarstvo, akademska zajednica, mediji i istraživački centri i mnogi drugi, trudila da ubijedi Britance da će napuštanje EU biti katastrofa u kampanji koja je postala poznata kao projekat “Strah”.

– Iz svih uglova britanskog establišmenta, britanskom narodu je rečeno da će napuštanje EU rezultirati momentalnom ekonomskom katastrofom jer se kapital izlio iz zemlje i čitav dio industrije se preselio u inostranstvo sa gubitkom stotina hiljada radnih mesta. Ministri, zvaničnici i eksperti iz svih oblasti navodili su ekonomske modele koji su pokazivali da dolazi kataklizma – naveo je Les.

On je dodao da su neki upozoravali na raspad Velike Britanije i nasilje u Severnoj Irskoj, a drugi na gubitak uticaja i nemogućnost rješavanja problema 21. vijeka.

Prema njegovim riječima, tadašnji premijer je čak predvidio da će glasanje za izlazak iz EU podstaći novi rat na kontinentu.

– U međuvremenu, svjetski lideri uvjeravali su Britance da će život poslije Bregzita ostaviti Veliku Britaniju mizernom i izolovanom. EU je obećavala da će za pregovore o novom trgovinskom sporazumu trebati godine, a Barak Obama je doletio da kaže da Britanija poslije Bregzita ne može očekivati trgovinski sporazum sa SAD.

Ova upozorenja nisu prestala ni poslije referenduma. Naprotiv, intenzivirana su, što je dovelo do jednog od najtežih perioda u modernoj britanskoj istoriji dok su birači čekali da vladine institucije sprovedu rezultat referenduma, a politička elita je to odbila, uz podršku ekonomskog, kulturnog i intelektualnog establišmenta koji je umjesto toga insistirao na drugom referendumu da bi poništio rezultat prvog – istakao je Les.

On je dodao da je ova epizoda završena tek vanrednim izborima 2019. godine na kojima je lider Konzervativne stranke Boris Džonson vodio kampanju na listi za sprovođenje rezultata referenduma, odnio ubjedljivu pobjedu, a potom izveo Britaniju iz EU.

– Nepotrebno je reći da se nije dogodila nijedna od predviđenih katastrofa. Britanska ekonomija nastavila je da kontinuirano raste nakon referenduma, a London i Brisel su na kraju potpisali sporazum o slobodnoj trgovini koji je omogućio da se poslovanje nastavi po starom.

Velika Britanija je i dalje netaknuta a podrška nezavisnosti u Škotskoj opada, na danas 44 odsto, što je manje nego 2014. godine kada je 45 odsto glasalo na referendumu za izlazak iz Velike Britanije. Djelimično, to je posljedica efikasnosti kampanje vakcinacije u Velikoj Britaniji, što bi bilo nemoguće da je Britanija ostala dio EU gdje su birokratija i politika prouzrokovale duga odlaganja u nabavkama – naglasio je Les.

Glasanje za Bregzit, naveo je on, takođe je ponovo podstaklo demokratiju u Velikoj Britaniji prisiljavajući političare, koji su godinama bili izolovani od mišljenja naroda jer je većina novih zakona došla iz Brisela, da obrate pažnju na britanske birače.

U međuvremenu, dodaje se u tekstu, one političke stranke koje su pokušale da blokiraju Bregzit sada se bore za opstanak – kako su potvrdili regionalni izbori nedavno.

– Ukratko, Projekat “Strah” i svi političari, zvaničnici i eksperti koji su predviđali katastrofu su pogriješili – što povlači pitanje, zašto? Vjerujem da odgovor nije da su ti ljudi glupi ili zli – iako su neki od njih često optuživali pristalice Bregzita za to – već zato što je njihov pogled na svijet oblikovan kolektivnim strahom od nacionalne države čemu je Bregzit bio potvrda – ocijenio je Les.

On je pojasnio da je za ovu elitnu klasu nacionalizam uzrok Drugog svjetskog rata i svih zala u Evropi.

– Nacija je ekskluzivni koncept, u sukobu sa liberalnim idealima različitosti i inkluzivnosti. A nacionalna demokratija daje moć običnim ljudima sa svim njihovim strastima i predrasudama. Umjesto toga, mnogi od ovih političara, zvaničnika i eksperata posvećeni su postnacionalnom svijetu sa otvorenim granicama, mješovitim stanovništvom i političkim sistemom u kojem ključne odluke donose međunarodne birokratije poput Evropske unije, izvan nadležnosti običnih birača – istakao je Les.

On je naveo da je toliki bio njihov strah od Bregzita da nisu mogli da shvate da je možda katastrofa plod njihove mašte.

– Njihova osjećanja su im govorila da će biti užasno, ali su dobila oblogu racionalnosti pozivanjem na ekonomske modele, političke teorije i selektivno čitanje istorije što je, čini se, dokazivalo njihovu poentu, u ogromnom kolektivnom činu pristrasnosti potvrde. U stvarnosti, ekspertske prognoze pokazale su se daleko manje tačnim od intuicije običnih birača koji su vjerovali u sposobnost Britanije da opstane kao nacionalna država – istakao je Les.

On je naveo da se čuju upravo ista upozorenja o predstojećoj propasti nakon “curenja” slovenačkog non-pejpera i njegovog prijedloga za uspostavljanje nacionalnih država na Balkanu, i upravo od iste zvanične i intelektualne elite koja je tako autoritativno iznosila mišljenje o Bregzitu.

– Evropski zvaničnici su upozorili na “prijetnje regionalnoj bezbjednosti”, a stručnjaci za Balkan upozorili su na ponovni rat ako neko dirne granice. Međutim, morate mi oprostiti na nedostatku povjerenja u tačnost njihovih predviđanja opterećenih propastima, posebno kada čak ni ne kriju svoje ideološke motive. Neki gube živce na sam pomen pomjeranja granica.

Јedni omalovažavaju ideju nacionalnih država na Balkanu kao ‘koncepta devetnaestog vijeka’. Drugi i dalje odbacuju pozive na ponovno iscrtavanje granica kao ‘priznanje neuspjeha’. Neuspjeh čega, možete da pitate? Odgovor je, naravno, neuspjeh u postizanju cilja postnacionalnog svijeta za koji je Balkan nehotice postao laboratorija – ocijenio je Les.

S obzirom na to, kaže on, da se ovi stručnjaci plaše i ne vole nacionalnu državu, teško je zaista prihvatiti njihova predviđanja kada je riječ o Balkanu gdje pitanja neriješene nacionalne državnosti dominiraju politikom.

– Svakako, lako je dočarati slike užasa u zemlji poput Bosne. Međutim, nepristrasna analiza bi sigurno sugerisala da je rat relativno malo vjerovatan s obzirom na promjenu činjenica na terenu od početka devedesetih: ljudi su traumatizovani, narodi su se odvojili, sada postoje uspostavljene granice, nema vojski koje bi se borile, a i spoljne sile pažljivo prate događaje.

Ako bih bio velikodušan, prihvatio bih da se ove stručne prognoze barem iskreno osjećaju, ako su već pogrešne. Ako bih bio ciničan, mogao bih da zaključim da oni namjerno siju strah da bi se zatvorila diskusija o bilo kakvom rješenju koje uključuje uspostavljanje nacionalnih država – ukazao je Les.

Prema njegovim riječima, to opet vraća na Bregzit jer su se građani Britanije i Balkana u drugačijem kontekstu i sa različitim problemima našli u ćorsokaku 2010-ih za koje je najpoželjnije rješenje bilo uspostavljanje nacionalnog suvereniteta.

– U slučaju Britanije, problem je bila masovna imigracija i erozija nacionalne demokratije. Na Balkanu je to pitanje fizičke nesigurnosti i nedostatka prava i mogućnosti da manjine ostanu ‘zarobljene’ u pogrešnoj državi. Dakle, ako mogu da dam konačnu misao, to je da, kada je riječ o rješavanju problema, možda je bolje ne slušati stručnjake sa njihovim rezonovanim argumentima koji se pokazuju duboko pogrešnim već umjesto toga poslušati narod čija se intuicija na kraju pokazala pouzdanijom – zaključio je Les.

(Srna)

Ostavite komentar