TOMAS MILER, BIVŠI AMBASADOR SAD: Bajden će više sarađivati sa EU kada je riječ o BiH

0
78

„U Bosni i Hercegovini ima više loših nego dobrih vijesti“, poruka je bivšeg američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Thomasa Millera.

U ekskluzivnom intervjuu za N1 Miller odgovara na pitanja u vezi sa aktuelnom situacijom u našoj zemlji, traganju za nestalim osobama, odnosima u regionu te o tome gdje će Bosna i Hercegovina biti na listi prioriteta Bidenove administracije.

Napustili ste BiH prije skoro dvije decenije, kao ambasador. Da li se išta promijenilo? Ako se nešto promijenilo, šta je na bolje, a šta na gore?

Da, tako je. Teško je povjerovati da sam BiH napustio prije skoro dvije decenije. Otišao sam u ljeto 2001. Pokušavao sam pratiti stvari što sam mogao bliže, s obzirom da su moje aktivnosti otišle u smjeru mimo Bosne. Iz onoga što vidim, shvatam,dobra je vijest da više nema rata. Tu su ljudi koje poznajem, a kojima ide dobro; ali ima i mnogih kojima ne ide dobro. Bojim se da je loša vijest, više nego dobra, to što su mnogi mladi Bosanci otišli u treće zemlje. Blagoslovljeni smo što imamo nekoliko stotina hiljada Bosanaca ovdje. Zapravo sam u Bidenovoj kampanji radio sa bosanskom dijasporom kako bih pokušao dobiti glasove. Korupcija je i dalje veliki problem u Bosni. Još uvijek imate vladu koja ne liči ni na jednu u svijetu. Ekstremna je birokratija, previše je slojeva. Vrijeme je da bude jedan ministar umjesto njih 13, jer imate mnogo ministarstava. Morate imati vladu koja više liči na one evropske. Neki od lidera koji su tada vladali, vladaju i danas. Ostavljam onima koji u Bosni glasaju, da odluče da li je to dobro ili loše. Kada sam napustio Bosnu, govorili smo o tome da je poprilično na rubu ulaska u EU, a potom i ulasku u NATO. 20 godina kasnije mi još o tome pričamo, a stvari baš i nisu išle na bolje.

Poznajete mnoge političare koji su lideri u ovom trenutku, ovdje u BiH, radili ste sa nekim od njih za vrijeme Vašeg ambasadorskog mandata; ali i u nekim drugim misijama u okviru Vaše diplomatske karijere. Kako danas ocjenjujete lidere Bošnjaka, Srba, Hrvata, ovdje u BiH. Prije svega, gospodu Izetbegovića, Čovića, Dodika, njihove politike, kada ih gledate iz SAD, ili s pozicije SAD ovdje u BiH?

Uglavnom sam sarađivao sa starijim Izetbegovićem, koji je prije nekoliko godina preminuo. Znam Bakira i pomalo i sarađujem sa njim. S Dodikom sam tada vrlo blisko sarađivao. A radio sam dosta i sa Čovićem. Nije na meni da prosuđujem ko su odgovarajući lideri zemlje. Mi smo upravo imali svoje izbore i svako je imao svoje mišljenje. Ali to su bili naši izbori, baš kao što ste i Vi svoje imali. Na glasačima u Bosni je da odluče ko će im biti lideri i u konačnici su oni ti koji imaju zadnju riječ. Ono što je meni pomalo razočaravajuće jeste činjenica da neki ljudi naglašavaju podjelu naroda, entiteta. Teško je tad imati zemlju koja funkcioniše efikasno. Mišljenja sam da su neki lideri stavili to kao glavnu tačku u svojim radnjama. Iskreno, imam dosta drugih stvari o kojima moram brinuti ovih dana, kao i ostatak svijeta, ali to pogađa građane Bosne, mnogo ih pogađa, jer se na njih ne gleda kao na zemlju sa funkcionalnim institucijama kao druge zemlje u Evropi.

Spomenuli ste da bi Bosna trebala imati jedno, umjesto 13 ministarstava, ali znajući ono što ste upravo spomenuli- podjelu i svo to dijeljenje među našim političarima i građanima ovdje u Bosni, a s vremena na vrijeme vidimo da Evropski sud za ljudska prava donosi odluke u kojima navode da su te podjele nisu legalne i da nisu dobrodošle u Evropi- ko bi trebao biti taj koji gura promjene u Bosni: ljudi u zemlji, ljudi i međunarodna zajednica, ili međunarodna zajednica uključujući SAD i EU?

Idealno, to bi uvijek trebali biti ljudi u zemlji, oni bi trebali imati pravo i mogućnost da vode svoju zemlju. Rekao bih to za svaku zemlju. Ne želim da se druge zemlje, kao što smo proteklih godina vidjeli da su se miješale u naša unutrašnja pitanja, a siguran sam ljudi u Bosni ne žele da se ljudi izvana miješaju u njihova unutrašnja pitanja. Od toga da imamo dvije tačke- broj jedan: bili smo poprilično uključeni u Dejtonski mirovni proces koji je donio dosta uvjeta upravljanja koje danas postoje do toga da bismo mogli biti od pomoći i da smo pozvani, rekao bih upotpunosti ispravno da pomognemo; a kao drugo: ovo je više evropska stvar nego li američka, od toga da živimo u vrlo povezanom svijetu danas do toga da BiH teži ka tome da bude dio Evrope, dio EU, NATO-a, onda mislim da mora igrati ili ne može ignorisati pravila koja sve zemlje članice ovih organizacija prate. Na kraju su sve ove odluke do građana Bosne. Niko neće reći da Bosna mora biti dio EU ili NATO-a, ali glede toga da postoje prednosti i da većina građana to želi, onda mislim da je ispravno pozvati Evropljane za pomoć. Ipak, u konačnici ne možete pomoći, ako neko ne želi pomoć. Zato se vraćam na moj prvi zaključak, a to je da je sve do građana Bosne.

Za vrijeme Vašeg mandata ambasadora ovdje mnogo ste se bavili Mostarom jer je bio slučaj tada, a i danas je. Lokalni izbori u Mostaru nisu održani skoro deceniju i pol, 12 godina. Kako gledate na tu situaciju, kako smo došli u situaciju da imamo grad u kojem izbori nisu 12 godina održani. Da li se po Vama, od Vašeg vremena prije 20 godina, išta promijenilo u Mostaru?

Da, dobio je predivan, obnovljen Most- Stari Most. Ali, glede onoga što sam čuo, a znam da ste Vi iz Mostara pa to naravno znate mnogo bolje od mene, nažalost je to i dalje podijeljen grad. A to je na štetu svih ljudi koji žive u Mostaru. Nije potrebno, jer su podjele među stranama koje su se priključili Federaciji. To je neobjašnjivo. Do toga, da ima onih koji promoviraju podjele, odvajanja, to je tužno, jednostavno veoma, veoma tužno. Mislim da je velika razlika između tada i sada to da kada sam ja bio ambasador Bosna je bila na naslovnicama i imala je svjetsku pažnju, bilo je tu mnogo pomoći, ne samo ekonomske, već i ostale. Sada, 20 gpdina kasnije, to nije slučaj. Ima mnogo drugih zemalja i područja koja imaju veće zahtjeve, glede izvora i pažnje. To je pomalo tužno. Pošto imam toliko prijatelja u BiH, žao mi je zbog njih. To su vrijedni ljudi koji su odlučili ostati, ne otići u treće zemlje, žele napraviti nešto od svoje zemlje, posebno mlada generacija.

Imamo izabranog predsjednika, a Joe Biden poznaje Balkan veoma dobro, vjerovatno bolje od bilo kojeg drugog političara u SAD u proteklih nekoliko decenija, osim vjerovatno pokojnog Richarda Hoolbrokea. On formira svoj tim, a njegov budući državni sekretar je Anthony Blinken koji također poznaje regiju jako dobro. Također ćemo u njegovom timu vidjeti senatora Johna Kerryja koji je bio senator kada se sve ovdje događalo, a kasnije je bio i državni sekretar. Gdje će Bosna biti na listi prioriteta predsjednika, državnog sekretra, pa čak i klimatskih promjena za šta će gospodin Kerry biti zadužen u naredne četiri godine?

To je veoma zanimljivo pitanje. Radio sam, kako sam Vam ranije rekao, u Bidenovoj kampanji, ali sam naglasio da želim nastaviti sa trenutnim životom i da nisam zainteresovan za poziciju u administraciji. Tako da bih samo spekulirao. Jedina imenovana osoba ili nominirana za funkciju u administraciji je Blinken. A naravno tu je i Jake Sullivan koji je savjetnik za nacionalnu sigurnost. Spomenuli ste Kerryja, on će uglavnom fokusiran biti na klimatske promjene. Ljudi su pomalo iznenađeni pošto je Blinken bio Kerryjev broj dva kada je Kerry bio državni sekretar. Ali će oni već nekako sarađivati. Obojica su veoma dobri ljudi, sofisticirani su i snaći će se. Spomenuli ste da Biden imao veoma dugu historiju. Historija na koju sam veoma ponosan. On je bio jedan od rijetkih, tada tih devedesetih, koji je zagovarao da bismo trebali biti više uključeni u zaustavljanje rata, zagovarao je ukidanje embarga na oružje. Pomalo je dugo bio usamljeni glas, tek rijetki su bili uz njega. Mnogi su se Amerikanci jednostavno željeli kloniti. Ne samo da Biden ima mnogo historije, već i mnogo strasti. Ne mogu reći gdje će biti na listi prioriteta i šta će tačno Bidenova administracija raditi. Smatram da su to diskusije koje se negdje drugdje vode i koje se moraju razraditi. Mogu reći da ćemo veoma blisko sarađivati sa relevantnim vladama u Evropi, a što nije bilo nešto što smo dobro radili u protekle godine. A naravno i blisko ćemo se konsultovati sa vlastima u BiH. Metodologija je poprilično jasna. Bliske konsultacije, dobra koordinacija, a što je nešto što je uvijek karakterisalo moju diplomatsku karijeru, a nije bilo prisutno protekle godine. Šta će tačno raditi, šta će tačno Evropljani raditi, šta ljudi u Bosni žele da radimo je nešto što ostaje da se vidi.

(N1)

Ostavite komentar