Zoran Tegeltija: BiH potreban aranžman sa MMF-om

0
375

Razgovarao: Dragan Jerinić

“Utisak je da se vodi rat oko nabavke vakcina. Očigledno je da je zakazala solidarnost među zemljama, a vakcina postala pokazatelj moći na globalnoj pozornici. Umjesto da su vakcine, kako je i trebalo, postale opšte dobro dostupno svima, velike sile pokušavaju, i čini mi se da to uspješno rade, jačaju svoj uticaj uz pomoć vakcina”, rekao je u intervjuu za Banjaluka.net Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH

Prema njegovim riječima zemlja veličine Bosne i Hercegovine se opredijelila i vjerovala u sistem globalne nabavke vakcina za potrebe cijelog čovječanstva.

“Zbog toga smo prihvatili da nabavimo milion i 230 hiljada vakcina preko sistema COVAX i nešto više od 900.000 vakcina preko sistema zajedničke nabavke sa EU”, navodi Tegeltija i dodaje da je očigledno da je COVAX “dobrano kompromitovan”, što je, kako je istakao, izazvlo veliko nezadovoljstvo kod svih zemalja koje su se našle u tom sistemu.

Tegeltija smatra da je COVAX kompromitovan zbog toga što su zakazali sa stanovišta rokova kao i broja vakcina koje se isporučuju, a na kraju su tome dodali i način odabira zemalja kojima će isporučiti vakcine.

“Bosna i Hercegovina je te vakcine platila u cjelosti i jednostavno mora da ih dobije.  Prema posljednjim informacijama koje smo dobili to bi trebalo da bude naredne sedmice, odnosno poslije 23.marta bi trebalo da dođu prve isporuke vakcine Fajzer i AstraZeneca iz takozvanog sistema COVAX. Sredinom aprila očekuju se i prve isporuke iz sistema nabavke vakcina sa EU”, navodi Tegeltija i dodaje da su stvorene pretpostavke da krajem marta i početkom aprila BiH uđe u sistem značajnijeg vakcinisanja svojih građana.

Naglašava da će biti obezbijeđeno vakcinisanje prioritetnih i najugroženijih kategorija stanovništva, a to su zdravstvenih radnici, ljudi koji rade u javnim službama, a u direktnom su kontaktu sa građanima, kao i starije populacije stanovništva.

Tegeltija vjeruje da je i pored svih loših iskustava sa nabavkom vakcina sa Evropskom unijom podrška EU Bosni i Hercegovini  neupitna, te da ćemo uz sve poteškoće dobiti odgovarajući broj vakcina, kako je to i definisano sa EU.

Potrebno je istaći, navodi on, da kroz sistem nabavke sa EU, Bosna i Hercegovina te vakcine dobija besplatno, uključujući i sav potrošni materijal koji služi za vakcinisanje, transport i sve ostalo.

“Pitanje nabavke vakcine nije ključni novac, već je ključan trenutak kada možemo da dobijemo vakcinu. EU je na samom početku nabavke zaštitne opreme i drugih potreba za borbu protiv kovida sporo djelovala, ali poslije toga je bila naš najznačajniji partner”, ističe Tegeltija.

Postoji zakonski okvir za nabavku vakcina

Često se moglo čuti u javnosti zagovaranje izmjena Zakona o javnim nabavkama BiH, u kontekstu direktne nabavke vakcina. Da li bi izmjena pomenutog zakona mogla uticati na ova dešavanja oko nabavke vakcina ili je to bio samo još jedan pokušaj prenosa nadležnosti?

TEGELTIJA: Ja o motivima onih koji su predložili izmjenu tog zakona ne mogu da govorim, ali znam da smo u januaru zajedno bili na sastanku koji sam organizovao, gdje su bili prisutni premijeri entiteta, ministri zdravlja entiteta, ministarka civilnih poslova BiH, direktor Agencije za lijekove i na tom sastanku smo analizirali šta je potrebno da se uradi da bi se obezbijedila direktna nabavka vakcine. Tada je zaključeno da postoje sve pretpostavke da se nesmetano mogu nabaviti vakcine i da u tom smislu nije potrebna niti izmjena Zakona o javnim nabavkama, niti izmjena Zakona o lijekovima. Upravo sa takvim stavom i formiranjem jednog operativnog tima koji će provoditi cijeli taj proces smo napustili sastanak, da bi nekih mjesec i po nakon toga došla inicijativa od jedne političke partije koja je sama, u ime svog kluba predložila izmjenu Zakona o javnim nabavkama i Zakona o agenciji za lijekove. Ta izmjena zakona nije usvojena u parlamentu BiH, ali sve mjere i sve nabavke vakcine koje su se poslije toga dešavale, i od strane Vlade Republike Srpske i ovo sve što radi sada Vlada Federacije BiH, pokazatelj je da u ovom trenutku nije bilo potrebe za izmjenom Zakona o javnim nabavkama, kao ni Zakona o Agenciji za lijekove. Smatramo da zakonski okvir koji je potreban za nabavku vakcina postoji i da se sve unutar ovog zakonskog rješenja može realizovati.

Očigledno je da pandemija ne jenjava. Mnoge zemlje uvode strožije mjere bez obzira što će se to odraziti na njihove ekonomije. U kolikoj mjeri će se ovakva situacija odraziti na BiH u ekonomskom smislu?

TEGELTIJA: Savjet ministara je neko ko koordiniše rad entitetskih ministarstava zdravlja kada je u pitanju preduzimanje odgovarajućih mjera. Ključna mjera koja stoji na raspolaganju Savjetu minisara, kada je u pitanju borba protiv pandemije, jeste zatvaranje granica. Mi smo imali nekoliko najava posljednjih dana o potrebi da se uvede PCR test na granici koji bi bio obavezan i za državljane BiH i sve druge državljane koji ulaze u BiH. Ono što je stav Savjeta ministara jeste da će sve usaglašene stavove zdravstvenih radnika u BiH ispoštovati i donijeti potrebne odluke. U ovom trenutku ne postoji takav zahtjev od zdravstvenih radnika u BiH. Pratićemo situaciju dalje i donositi odluke u skladu sa preporukama nadležnih zdravstvenih institucija i u saradnji sa vlastima entiteta i Brčko Distriktka. Mi smo se poslije novembra vratili u jednu pojačanu fazu oboljelih od virusa korona i tada su mnoge zemlje u Evropi uvodile neke strožije mjere.

Pred novogodišnje i Božićne praznike razgovarali smo da li imamo potrebu za dodatnim pojačavanjem mjera i stav zdravstvenih radnika je bio da u tom trenutku to nije bilo potrebno. Vidimo i danas da veliki broj zemalja uvodi restriktivne mjere, a po odlukama koje su dolazile prije dan dva od vlada entiteta, dakle i jednog i drugog, nema nekih posebnih odluka o rigoroznijim mjerama, već zahtjev za doslovno sprovođenje tih mjera. Moramo reći da su mjere koje su uspostavljene u BiH, a koje su kreirali uglavnom krizni štabovi vlada entiteta, bile konstantne, nisu se često mijenjale i u poređenju sa nekim drugim zemljama bile su značajno fleksibilnije. Nama je to omogućilo da držimo pod kontrolom pandemiju. Ja se nadam da će i sada mjere koje preduzimaju krizni štabovi entiteta dati adekvatna rješenja i da će se značajno smanjiti broj oboljelih naredne dvije do tri sedmice.

Prioritet je borba za živote građana

Kada govorimo o ekonomskom aspektu pandemije koja ima ogroman uticaj na ekonomiju BiH na koji način se planiraju prevazići negativne posljedice?

TEGELTIJA: Mi smo, kao i cijeli svijet, još uvijek u fazi borbe za živote i zdravlje  građana, i taj period traje duže nego što su bile sve procjene kada se pojavila pandemija. Vakcina se pojavila i brže nego što je bilo procijenjeno i očekivanje je bilo da će sa pojavom vakcinacije doći do smirivanja pandemije i da ćemo se preusmjeriti na neke druge aktivnosti. Očigledno je da je u ovom trenutku još uvijek pandemija izražena i da ćemo i dalje morati biti u fokusu borbe za zdravlje ljudi, kao i  da će se vjerovatno i dalje morati uvoditi neke od restriktivnih mjera koje u svakom slučaju ne doprinose ekonomskom oporavku i rješavanju ekonomskih problema izazvanim virusom korona.

Sigurno je da će u cijeloj 2021.godini vlade morati obezbjeđivati dodatni dio finansijskih sredstava kao pomoć realnom sektoru, za one koji neće moći da rade i one koji su pretrpjeli značajne štete zbog pandemije. Sigurno da će se i u 2021.godini morati obezbijediti dodatna finansijska sredstva i za zdravstveni sektor. Sve drugo što bude moguće uraditi biće pitanje da li će se omogućiti sloboda kretanja ljudi i roba, prije svega ljudi. Znamo da usporavanje kretanja ljudi usporava i neke od ključnih sektora poput turizma. Usporava se i potrošnja i sve ostalo što dolazi. U ovom trenutku u najavi je uvođenje takozvanih kovid pasoša koji bi trebali da omoguće slobodnije kretanje i to će biti jedan od izazova za vlasti u BiH, kako da omogućimo i građanima drugih zemalja da dođu u BiH, ali i kako građani BiH da se nesmetano kreću. Druge mjere kada je u pitanju ekonomija ipak će morati sačekati period kada dobijemo bitku sa COVID -19 u medicinskom smislu.

Trebamo zaštititi domaću proizvodnju

Jedan od vidova prevazilaženja negativnih posljedica pandemije je svakako zaštita domaće proizvodnje o kojoj ste govorili nekoliko puta do sada. Nezadovoljstvo tretmanom i mjerama pomoći države u zaštiti domaćoj proizvodnji poljoprivrednici su iskazali protestima i najavama blokada terminala. Savjet ministara ima mehanizme da zaštiti domaću proizvodnju, međutim stiče se utisak da ih ne koristi. Zašto je to tako?

TEGELTIJA: Zaštita domaće proizvodnje jeste sasvim sigurno vrlo važna oblast, pogotovo poljoprivredna proizvodnja, ali i neke druge prerađivačke grane u BiH. Bosna i Hercegovina od usvajanja svog prvog zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju ovaj mehanizam zaštite domaće proizvodnje nije dovoljno koristila i nije koristila na adekvatan način. Naravno, uz sve to dolazi i veliki broj bilateralnih i multilateralih sporazuma o slobodnoj trgovini u kojima neki od najistaknutijih članova govore o slobodi kretanja roba uslugay, pa i sam sporazum koji imamo sa EU.  Svi ti sporazumi ne trebaju biti prepreka da pokušamo zaštititi domaću proizvodnju u trenucima kada ona bude ugrožena nefer konkurencijom koja dolazi iz drugih zemalja. Po prvi put smo pokušali da uvedemo privremenu mjeru ograničenja uvoza mesa, svinjskog i goveđeg, na način da pokažemo da je proizvodnja u BiH ugrožena, ali nije bilo podrške u Savjetu ministara da se jedna takva odluka donese. Moram da kažem da i EU protestvuje protiv takve odluke. Bez obzira na sve mislim da trebamo razgovarati sa EU i mislim da BiH treba hrabrije ući u proces zaštite domaće proizvodnje pokazujući da domaći proizvođači u ovakvim odnosima vrlo teško mogu da se bore sa konkurencijom koja dolazi izvana.

S obzirom na nepovoljne ekonomske prognoze koje su pred nama, može li se očekivati nastavak pregovora sa MMF-om?

TEGELTIJA: Ja sam zagovornik da BiH ima uvijek neku vrstu aranžmana sa MMF-om, sa ili bez finansijske podrške tom aranžmanu. Mnogo puta sam rekao da MMF jeste neko sa kim se mogu razmijenjivati iskustva, dobiti tehnička podrška i sve drugo što je sasvim sigurno u opisu rada MMF-a, ali isto tako, MMF kroz te aranžmane nudi finansijska sredstva koja su i sa stanovištva cijene tog kapitala i sa stanovišta ročnosti, jedan od najpovoljnijih izvora finansijskih sredstava, pogotovo za budžete entiteta. Mislim da nam treba ovaj aranžman i da nije dobro što nije postignuta saglasnost oko Pisma namjere. Očekujem da u narednih mjesec do dva dana započnu pregovori između entiteta dominantno i MMF-a. Tu će biti prisutan i Savjet ministara, da se sa malo više pažnje pristupi izradi tog aranžmana, jer uslovi u kojima ovaj aranžman treba da se postigne su sasvim drugačiji od svih drugih uslova u kojima su postignuti aranžmani između MMF-a i BiH.

Veliki problem u BiH su migranti

Jedan od gorućih problema sa kojima se suočava BiH pored pandemije jeste i problem ilegalnih migracija. O tome ste razgovarali sa brojnim predstavnicima zemalja EU ali i međunarodnih organizacija. Ima li rješenja za to?

TEGELTIJA: BiH ima ozbiljnih problema sa migracijama zbog toga što broj migranata koji se nalazi u BiH prevazilazi njenu veličinu i sa stanovišta teritorije i sa stanovišta broja stanovnika, ali i sa stanovišta sposobnosti njenih bezbjedonosnih agencija da se nose sa tim teretom. To je ono što ja neprestano ponavljam. BiH nije ni na koji način učestvovala u kreiranju migrantske krize. Ona je samo žrtva migrantske krize, žrtva činjenice da neko rutu za Zapadnu Evropu napravi upravo preko BiH. Ključna stvar je da se migracije kontrolišu tamo gdje one nastaju. Drugo pitanje jeste da oni koji žele da prihvate te migrante drugačije definišu svoje politike kako bi prolaz tih ljudi koji žele da stignu u Zapadnu Evropu bio nešto brži i jednostavniji. BiH jeste spremna biti dio zajedničkog angažmana na kontrolisanju migracija u svijetu, spremni smo da nosimo taj dio solidarnosti sa tim ljudima po pitanju humanitarnih uslova za njihov smještaj, ali BiH se suočava sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama kada je u pitanju broj migranata, pogotovo u trenucima kada vidite da u BiH ima više migranata, nego recimo u Srbiji koja je značajno veća nego BiH.

Republika Srpska uprkos pritiscima ne odstupa od svojih stavova koje je imala od samog početka migrantske krize, a to je da nema kapacitete za prihvat migranata. Iz Federacije dolaze optužbe na račun Srpske po ovom pitanaju, koji, mora se priznati, prije svega nije u prošlom sazivu Savjeta ministara dobio zasluženu pažnju kao vrlo, vrlo ozbiljan problem. Kako vi gledate na ovakve zahtjeve?

TEGELTIJA: U trenutku kada se pojavila migrantska kriza pogriješili su kada su tvrdili da je to sampo humanitarno pitanje, da su migranti praktično turisti koji žele proputovati kroz BiH, i taj se problem neprestano povlači iza nas.  Stavovi Republike Srpske su od prvog trenutka bili drugačiji i oni se nisu promijenili. Međutim, moramo reći da danas  u BiH sve lokalne zajednice dijele stavove Republike Srpske kada je u pitanju izgradnja prihvatnih centara na njihovim teritorijama. Danas niko, u bilo kom kantonu, bilo kojoj opštini, nije spreman da prihvati izgradnju novih prihvatnih centara. Smatram da BiH, s obzirom na njenu veličinu, ne trebaju novi prihvatni centri, da su ovi kapaciteti koje u ovom trenutku imamo u prihvatnim centrima sasvim dovoljni i da BiH ne treba da prihvata veći broj migranata nego što ih u ovom trenutku imamo. Tu poruku trebamo poslati predstavnicima međunarodne zajednice. Nemojte nam nuditi novac za nove prihvatne centre. Nama ne trebaju novi prihvatni centri, BiH ne može prihvatiti više migranata nego što ih ima u ovom trenutku. Ja i dalje mislim da BiH mora nositi manji teret krize nego što u ovom trenutku nosi. Svi to moramo poslati kao jasnu poruku.

Komisija za NATO integracije postoji već godinama

Nedavno je buru u javnosti izazvala odluka o formiranju Komisije za saradnju sa NATO-om, tačnije promjena naziva. Neki su to shvatili kao korak bliže članstvu u NATO. Da li je to zaista tako i šta je zapravo cilj ove Komisije?

TEGELTIJA: Ja to ne doživljavam kao buru. To su samo pokušaji nekih opozicionih lidera da SNSD-u pripišu neku NATO integraciju. Podsjećamo da Komisija za NATO integracije postoji dugi niz godina, da smo u skladu sa Programom reformi donijeli sasvim drugačiju odluku koja se zove Komisija za saradnju sa NATO-om, da smo promijenili način odlučivanja gdje smo jasno rekli kako se te odluke mogu donositi. U samoj odluci o formiranju Komisije za saradnju sa NATO-om promijenili smo  nadležnosti te Komisije, koja se ne bavi NATO integracijama već se bavi saradnjom sa NATO-om. U izradi Programa reformi jasno smo rekli da smo otvoreni za saradnju sa NATO-om za sve one oblasti za koje nađemo zajednički interes, od zajedničkih odluka i svega onoga što je vezano za bezbjednosnu politiku. Dakle, saradnja a ne integracije, jer oko toga u ovom trenutku ne postoji nikakva saglasnost u BiH. Ta komisija će pratiti realizaciju Programa reformi koje je usvojilo Predsjedništvo BiH i o tome će redovno informisati Savjet ministara, a Savjet ministara će naravno informisati Predsjedništvo, koje će dalje informisati naše partnere u Briselu.

Za kraj još jedno aktuelno pitanje. Savjet ministara još uvijek nije usvojio budžet za tekuću godinu. Šta je razlog i da li će budžet biti usvojen u skorijem periodu?

TEGELTIJA: Savjet ministara ne usvaja budžet. Budžet usvaja Predsjedništvo BiH, te ga dalje šalje u parlamentarnu proceduru. To je razlika u odnosu na entitete, gdje vlade entiteta usvajaju budžet i one upućuju u parlamentarnu proceduru. Savjet ministara priprema Nacrt budžeta koji je usvojen i kao takav dostavljen Predjsedništvu BiH. Predsjedništvo BiH je donijelo zaključak da budžet vrati Savjetu ministara na dorado i on bi se u narednih nekoliko dana trebao naći  na sjednici Savjeta ministara, izmijenjen u skladu sa preporukama Predsjedništva BiH. Naš je plan bio da budžet usvojimo u Parlamentu do kraja mjeseca marta, i da nije bilo ove intervencije Predsjedništva mislim da je postojao okvir da se to moglo uraditi do kraja mjeseca marta. Sada, nakon intervencije Predsjedništva BiH, očigledno je da nećemo usvojiti budžet prije kraja aprila 2021.godine.

(Banjaluka.net)

Ostavite komentar