Bošnjački politički establišment osporava autonomiju koju Ustav BiH garantuje Republici Srpskoj i zbog toga neprestano nastoji da delegitimizuje demokratsku volju građana i na druge načine destabilizuje i naškodi Srpskoj, navodi se u 35. izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.
Bošnjački politički establišment osporava autonomiju koju Ustav BiH garantuje Republici Srpskoj i zbog toga neprestano nastoji da delegitimizuje demokratsku volju građana i na druge načine destabilizuje i naškodi Srpskoj, navodi se u 35. izvještaju Vlade Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.
U Izvještaju se ukazuje da, sa druge strane, ne postoje slični pokušaji Republike Srpske da se miješa u upravljanje Federacije BiH.
– Politizovano pravosuđe pod dominacijom bošnjačkog kadra prošle godine je procesuiralo i osudilo demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske na osnovu fiktivnog `zakona` koji nikada nije usvojila Parlamentarna skupština BiH, kako to Ustav izričito zahtijeva – ukazuje se u Izvještaju.
U dokumentu piše da je ispolitizovana Centralna izborna komisija /CIK/ BiH zanemarila protivpravnost te presude i naložila da se tadašnjem predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku oduzme mandat i da budu održani prijevremeni predsjednički izbori u Srpskoj.
Na prijevremenim predsjedničkim izborima održanim u Republici Srpskoj u novembru 2025. godine Siniša Karan je odnio ubjedljivu pobjedu, ali je takav ishod izazvao veliko nezadovoljstvo bošnjačkih zvaničnika u Sarajevu, budući da on dolazi iz iste stranke kao i Dodik.
– Uprkos činjenici da nije bilo nijednog preliminarnog izvještaja koji bi ukazivao na nepravilnosti na dan izbora, kao i da je podneseno svega 13 formalnih prigovora posmatrača i biračkih odbora, CIK BiH je u danima nakon izbora, pod pritiskom bošnjačkih medija i političkih struktura, odbio da novoizabranom predsjedniku omogući da stupi na dužnost – podsjeća se u Izvještaju.
U dokumentu se navodi da je, u nastojanju da promijeni izborni rezultat, čak 77 dana nakon prijevremenih izbora, CIK BiH poništio rezultate na 136 biračkih mjesta zbog “nepravilnosti” i naredio ponovno glasanje na tim mjestima.
U Izvještaju se napominje da je Karan i na ponovljenom glasanju pobijedio sa još većom prednošću, što je konačno primoralo CIK BiH da mu omogući stupanje na funkciju.
U dokumentu se naglašava da je uporno miješanje CIK-a BiH u izbornu volju građana Republike Srpske raspirilo tenzije, produbilo političku krizu u BiH i podrilo njen demokratski poredak.
CIK BiH je, takođe, došao pod udar kritike šire javnosti zbog nepravilnosti u vezi sa nabavkom glasačke tehnologije koja potencijalno ugrožava integritet izbornog procesa.
OSPORAVANjE VLADE SRPSKE
U Izvjetšaju se Savjet bezbjednosti UN informiše da je bošnjački politički establišment u više navrata pokušao da izazove krizu u Republici Srpskoj, nastojeći da poništi formiranje Vlade Srpske.
Bošnjački političari su prvo tvrdili da je formiranje Vlade Republike Srpske 2025. godine, za vrijeme mandata predsjednika Dodika bilo nelegitimno, pozivajući se na njegovu osudu po Šmitovom “zakonu”, te su tražili od Ustavnog suda BiH da ospori njen izbor.
Kako bi se spriječilo nastajanje pravnog vakuuma, ta Vlade Republike Srpske je podnijela ostavku, a potom ju je ponovo imenovao tadašnji vršilac dužnosti predsjednika Srpske.
Bošnjački političari su, zatim, zatražili od Ustavnog suda BiH da i tu vladu proglasi nelegitimnom.
Da bi se ponovo izbjeglo nastajanje pravnog vakuuma, podsjeća se u Izvještaju, Vlada Republike Srpske je još jednom podnijela ostavku i ponovo imenovana, a ovaj put ju je predložio novi predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.
POSTUPANjA UZUNOVIĆEVE I VSTS-a BiH – PRIMЈERI BOŠNjAČKE INSTRUMENTALIZACIЈE PRAVOSUĐA
U Izvještaju se ukazuje na postupanje sudije Suda BiH Sene Uzunović i VSTS-a u nastojanjima osporavanja rukovodstva SNSD-a kao primjere nastojanja bošnjačkog političkog establišmenta da instrumentalizuje pravosuđe radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva i kontrole političkih procesa i upravljanja u Republici Srpskoj.
Sudija Uzunović koja je osudila predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nakon prestanka njene nadležnosti u tom predmetu, zloupotrijebila je položaj vodeći ličnu i vaninstitucionalnu kampanju protiv njega, piše u 35. izvještaju Vlade Republike Srpske.
Uprkos osudi i uklanjanju Dodika sa funkcije predsjednika Republike Srpske, bošnjački politički establišment nije bio zadovoljan, posebno zato što je ostao na čelu SNSD-a – vodeće stranke u vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj.
U oktobru 2025. godine, nakon što je CIK BiH odbio da Dodika liši funkcije predsjednika SNSD-a, Uzunovićeva je, postupajući potpuno van sudskih procedura i svoje nadležnosti, uputila dopis ovoj komisiji, predstavljajući se kao da se obraća u ime Suda BiH i zahtijevala preinačenje odluke.
– Ona u dopisu zanemaruje činjenicu da je Apelaciono odjeljenje Suda BiH već odlučilo da Dodik može ostati na čelu stranke, kao i da u svakom slučaju CIK nema nikakva ovlaštenja u pogledu unutrašnje organizacije političkih stranaka. Nakon što je propao pokušaj pritiska na CIK BiH, Uzunovićeva u martu ove godine upućuje sličan dopis Osnovnom sudu u Banjaluci, ponovo neosnovano tvrdeći da Dodik mora biti uklonjen sa funkcije predsjednika SNSD-a – navodi se u izvještaju.
U Izvještaju Vlade Republike Srpske se ističe da je izuzetno neuobičajeno i neprimjereno da sudija na ovakav način iznosi zahtjeve van formalnih sudskih postupaka.
Kontinuirana kampanja Uzunovićeve, upozoravaju iz Vlade Srpske, jasno ukazuje na njenu političku pristrasnost i dovodi u pitanje njenu nepristrasnost u samom postupku.
Organ nadležan za disciplinu u pravosuđu – Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/ BiH nije reagovao povodom nečuvenog dopisa upućenog CIK-u BiH. Naprotiv, postupajući van svojih zakonskih ovlaštenja, sam VSTS upućuje dopis Osnovnom sudu u Banjaluci sa pitanjem šta je preduzeto u vezi sa “brisanjem /Dodika/ iz registra političkih stranaka?”.
U Izvještaju se ukazuje da je ovo bilo krajnje neprimjereno, imajući u vidu da je VSTS BiH zakonom izričito onemogućen da utiče na pojedinačne sudske postupke ili da izražava stavove o meritumu predmeta.
RPostupanje VSTS-a predstavlja jasan primjer nastojanja bošnjačkog političkog establišmenta da instrumentalizuje pravosuđe radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva i kontrole političkih procesa i upravljanja u Republici Srpskoj, piše u Izvještaju Vlade Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.
