U centru Banjaluke, čini se, nikad više praznih poslovnih prostora. Manjih ili većih kvadratura, u prizemljima ili na spratovima, sa pogledom na šetališnu zonu ili sa onim prema dvorištima i parkinzima. Od nebodera na Trgu Krajine, Gospodske ulice, preko glavne saobraćajnice Kralja Petra I Karađorđevića, do okolnih ulica veliki je izbor praznih poslovnih prostora.
Poslovni prostori su najlošiji segment banjalučkog tržišta nekretnina, kažu stručnjaci iz ove oblasti.
“Hipergradnja je zgrada, jer investitori prave zgrade zbog stanova, zato što je velika potražnja. Regulacioni planovi uglavnom predviđaju u prizemljima tih zgrada poslovne prostore i privredna aktivnost ne prati tu ponudu poslovnih prostora…. Imaju potpuno drugu cijenu i različita je potražnja“, rekao je Dragan Milanović iz Agencije za nekretnine Remaks.
U posljednjih desetak godina došlo je do ekspanzije ponude poslovnih prostora, promjena navika kupaca, ali i onih koji izdaju i zakupljuju poslovne prostore. Vlasnici poslovnih prostora nerado se odriču cijene koju su “zacrtali” za svoj poslovni prostor.
“Jedino logično objašnjenje je da vlasnici nekretnina nisu spremni da spuštaju cijenu, očigledno da cijene koje oni traže ne odgovaraju onim cijenama koje tržište diktira i usljed toga ti prostori su dugo prazni. Jednostavno šetališne zone su pogotovo u ovom neko periodu proljeće-ljeto, rana jesen jesu atraktivni za ugostiteljstvo…. a koje te djelatnosti realno mogu da plate. U svakom slučaju, mi imamo indikatore koji pokazuju da je došlo do pada potrošnje građana. To može biti, mi pričamo sad o nekom skorašnjem periodu a ti prostori su već odavno prazni, znači imamo hiperprodukciju poslovnih prostora“, kaže predsjednik Udruženja ekonomista SWOT Saša Grabovac.
Koliko je praznih poslovnih prostora u gradu Banjaluci, u gradskoj upravi nemaju precizan podatak. Еvidenciju imaju samo o poslovnim prostorima u vlasništvu grada.
“Grad nema evidenciju o privatnim prostorima koji su u privatnom vlasništvu, mi smo više u kontaktima sa poslodavcima koji vrše zakup tih poslovnih prostora. Oni se obično žale na cijene poslovnih prostora u užem centru grada koje su previsoke. Što se tiče privredne slike više se odnosi na trend odlaska za kupcima naravno da grad Banjaluku zabrinjavaju prazni prostori koji zbog inostranih turista koji dolaze nije im jasno da u centru grada postoje prostori. Mi ćemo u narednom periodu obaviti razgovor sa vlasnicima da vidimo da li su oni spremni da na neki način snize kirije ili neke druge da daju pogodnosti kako ti prostori ne bi bili prazni“, kaže, šef Odsjeka za privredu i preduzetništvo u Odjeljenju za privredu i lokalni ekonomski razvoj Ivan Babić.
Novog zakupca lakše je naći ukoliko je u prostoru bio već razrađen posao, kažu agenti za prodaju nekretnina. U centru grada, posebno u Gospodskoj ulici, nema malih poslovnih prostora, uglavnom su – veliki, višeetažni, sa jednim ulazom što ih čini teškim za iznajmljivanjem. Struka kaže da centar Banja Luke ima još jednu manu.
“Trgovci su promijenili način prilaska i pristupa svojim kupcima, cijene su ostale visoke. Mi nažalost u Banjaluci nemamo velike svjetske brendove, kad to uporedimo recimo sa centrom Zagreba ili centrom Beograda, gdje vi u strogom centru grada u Knez Mihajlovoj imate Boss, banke, osiguravajuća društva, imate neke svjetske brendove koji trošak tog poslovnog prostora ili zakupa ne kalkulišu isključivo samo na tom prostoru, nego to kumulativno gledaju i više im služi za imidž, za reklamu da bude vidljivo i prepoznatljivo, nego što će sam na tom mjestu obezbijediti prihode da pokriva te troškove“, rekao je Dragan Milanović iz Agencije za nekretnine Remaks.
Više punih, a manje praznih poslovnih prostora – bila bi slika koju Banjaluka treba da šalje o sebi. Poslovni prostori koji zjape prazni, ne šalju pozitivnu sliku o ni gradu Banjaluci ni o njenoj privredi.
atvbl.rs
