Kusturica: Čovječanstvom danas vlada digitalni svijet

0
103

Filmski reditelj Emir Kusturica promovisao je svoju novu knjigu “Kad mrtve duše marširaju” u Velikoj sali Studentskog kulturnog centra u Beogradu.

U knjizi eseju na skoro 200 strana filmski reditelj piše o, kako navodi, “mangupima” iz Davosa, opasnostima četvrte industrijske revolucije i vještačke inteligencije po Srbiju, o ratu u Ukrajini i transhumanizmu, ruskom vladaru i srpskoj šljivovici, ljudskoj duši u digitalnom kavezu, tajnom planu SAD, Vatikana i Njemačke da rasture Јugoslaviju.

Kusturica je rekao da čovječanstvom danas vlada digitalni svijet, ali “da je umjetnost toliko velika da je ništa na svijetu ne može zamijeniti”. Prema njegovim riječima, u svijetu koji stvara nekoliko porodica kao što su Rotšildi ili Rokfeleri, “dirigentsku palicu drži Klaus Švab sa svojom ekipom iz Davosa”.

Dodao je da je u tom svijetu sebičnosti i pohlepe neminovno da nestaju duhovnost i umjetnost.

– Bioskopska vrata su zatvorena, zavjese su navučene, iznenađena i pomalo uplašena mrakom, publika se utišala i sa nadom očekuje da filmska slika pobijedi tamu i zaigra na platnu. Mrak je, kao što znamo, najgušći pred svitanje. Ovom rečenicom i završavam svoju novu knjigu – rekao je Kusturica.

Osim autora, o knjizi su govorili profesor Milo Lompar i direktor izdanja Branimir Nešić, dok je moderatorka bila književnica Vesna Kapor. Nešić je rekao da autor u novoj knjizi govori i o tome da li je rat u Ukrajini počeo u februaru 2022. godine ili mnogo ranije.

– Autor će, takođe, da nas zapita da li smo svi zapravo nijemi saučesnici tragedija koje su nam se desile 3. i 4. maja u Beogradu i okolini Mladenovca – naveo je Nešić.

Publicista i univerzitetski profesor Milo Lompar ocijenio je da se nova knjiga Kusturice može definisati kao kulturološki politički esej, ali je dodao da knjiga posjeduje raznorodne strukture pisanog jezgra, te da politički esej nije cjelokupan sadržaj knjige.

– Kusturica pravi vezu sa svojim filmovima, pruža različite dimenzije. On pripovijeda zanimljivo, njemu se dopada put kojim pripovijedanje ide i čitaocu daje više raznih “rukavaca”. Pisac izražava stav prema svijetu, pruža svoja opažanja između njega i čitaoca, ali i svijeta. Knjiga je pozornica na kojoj Emir mijenja svoje teme, ilustruje više ideja, a jedna je o krizi humanizma – rekao je Lompar.

On je dodao da Kusturica njeguje “biće hrišćanstva, biće čovječanstva i biće umjetnosti”. Kusturica je, osim knjige “Kad mrtve duše marširaju”, do sada objavio četiri naslova – roman “Smrt je neprovjerena glasina” (2010), zbirku pripovjedaka “Sto jada” (2016), knjigu esej “Šta mi ovo treba” (2018) i roman esej o nobelovcu Peteru Handkeu “Vidiš li da ne vidim” (2022).

Ostavite komentar